Prijeđi na sadržaj

Jadranovo

Izvor: Wikipedija
Jadranovo
Pogled na Jadranovo s Krčkog mosta
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradCrikvenica
Najbliži veći gradCrikvenica, Rijeka

Površina7,6 km2[1]

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1077 [2]
– gustoća142 st./km2

Odredišna pošta51260 Crikvenica [3]
Pozivni broj 385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Jadranovo na zemljovidu Hrvatske
Jadranovo
Jadranovo

Jadranovo na zemljovidu Hrvatske

Jadranovo je turističko mjesto udaljeno devet kilometara od grada Crikvenice, kojemu uz Dramalj i Selce administrativno pripada. Dan mjesta slavi se 25. srpnja na blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Jakova apostola.[4]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Jadranovo je smješteno na sjevernom dijelu Jadranskoga mora, svega 8 km od središta Crikvenice i 26 km od Rijeke. Pripada drugoj vodećoj turističkoj regiji Hrvatske (nakon Istre), Kvarneru, koja bilježi stoljetnu turističku tradiciju. Smješteno na sunčanoj sjevernojadranskoj obali, Jadranovo je prepoznatljivo po svojim brojnim plažama, uvalama te čistom moru, a svojevrsni prirodni fenomen je i ljekovito blato u uvali Lokvišće.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Jadranovo danas ima 1148 stanovnika i administrativno pripada Gradu Crikvenici. Turizam i trgovina su osnovne djelatnosti.

Naselje Jadranovo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
657
737
870
1012
1152
1202
1223
1186
976
935
849
914
936
1008
1148
1224
1077
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazivano pod imenom Sveti Jakov Šiljevica od 1857. do 1880. i od 1910. do 1948, pod imenom Ivani u 1953., a od 1961. nadalje pod imenom Jadranovo. U 1890. i 1900. odvojeno su iskazana naselja Sveti Jakov i Šiljevica. Podaci za ta bivša naselja ovdje su uključeni. U 2001. povećano za područja naselja Katun, Kloštar Šiljevički i Smokovo koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Arheološki lokalitet Lokvišće
Crkva sv. Jakova

Povoljne klimatske prilike prostora Jadranova, kao i zanimljiva i povoljna morska lokacija privlačile su ljude u davna vremena. Najstariji utvrđeni tragovi naseobina potječu iz mlađeg kamenog doba (6500.4000. g. prije Krista).

U uvali Lokvišće nađen je velik broj razbijenih amfora, koje ukazuje na postojanje male luke i skladišta (proizvodnja vina i ulja). U VIII. i IX. st. ovaj prostor naseljavaju Hrvati pristigli s područja sjeverne Dalmacije.

Na lokaciji današnjeg Jadranova prvi naziv mjesta Sveti Jakov (Sco. Zacomo) nalazi se na zemljovidu Iacoppa de Giroldisa iz 1426. godine.[4]

Popisom stanovništva Hrvatskog primorja u Kraljevini Iliriji iz 1818. obuhvaćeno je i tadašnje mjesto Sv. Jakov (St. Iacob). Tada je u mjestu bilo ukupno 111 kuća s 569 stanovnika.[4]

U novijoj prošlosti (početak 20. stoljeća) tadašnji Sv. Jakov izrazito je mjesto ribara i zidara, a od 1935. počinju pristizati prvi turisti. Od tada mjesto postaje izrazita turistička destinacija s velikim brojem stalnih gostiju.

Zakonom o funkcioniranju općina 14. lipnja 1952. ukinuta je općina Sv. Jakov-Šiljevica. Za novi naziv mjesta na referendumu održanom 1954. izabrano je ime Jadranovo (ostali predloženi nazivi bili su: Ribarevo, Lovorovo, Zidarevo, Radenovo), ali je etnik Jakovar/Jakovarka ostao i nakon promjene naziva mjesta u Jadranovo.[4]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Rt Bejavac na otoku Krku preko puta Jadranova prekriven ledom u veljači 2012. godine

Turizam je glavna privredna grana Jadranova. Iako Jadranovo ne raspolaže s hotelskim kapacitetima zahvaljujući privatnom smještaju, u uređenim sobama i apartmanima, može boraviti i do tri tisuće gostiju. Ljeti se organiziraju zabavni događaji poput tradicijskih ribarskih zabava.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. a b c d http://primorskenovine.com/pdf/Primorske_Novine_br_71.pdf [neaktivna poveznica] (pristupljeno 30. svibnja 2012.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jadranovo

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]