Izola
| Izola | |
|---|---|
| Izola / Isola | |
 | |
| Vlast | |
| • župan | Danilo Markočič |
| Površina | |
| • Ukupna | 7,5 km2 |
| Visina | 2 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| • Metropolitansko područje | 11.682 (1.600 stanovnika/km2) |
| Vremenska zona | CET (UTC 1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC 2) |
| Poštanski broj | 6310 |
| Pozivni broj | 386 (0)5 |
 | |
Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre. Smješten je na obali tršćanskog zaljeva i dio je Primorske, tradicionalne slovenske regije. Ima 14.549 stanovnika (2002.) Stari dio grada leži na otočiću koji je niskom umjetnom prevlakom spojen s kopnom.
Stari dio gradića je na nekadašnjem otoku, što je korijen i današnjeg imena Izola. Tako mala udaljenost otoka od kopna omogućila je naseljavanje otoka još u 1. stoljeću. Kasnije je otok spojen s kopnom kamenim mostom.
1253. je Izola proglasila nezavisnost i organizirala vlastito zakonodavstvo i upravnu vlast, što je u 13.om i 14. stoljeću dovelo do niza ratova s konkurentskim gradovima Koprom i Piranom.
1499. u Izolu dolazi živjeti kartograf Pietro Coppo. Ovdje je napisao više svojih značajnih djela. U centru grada, u Parku Pietra Coppa, danas stoji uklesana u kamenu ploču karta Istre, napravljena na temelju njegovog zadnjeg djela Del sito de Listria.
U 18. stoljeću Izola je bila dio Venecijanske Republike, da bi krajem stoljeća (1797.) postala dijelom Habsburške monarhije.
Početkom 19. stoljeća srušen je obrambeni zid, a materijal je upotrijebljen za zasipavanje mora između kopna i otoka.
1820. je Chiaro Vascotto u Izoli pronašao mineralni izvor. Potaknuo je bogate građane da izgrade termalne kupke koje su otvorene 1824. Može se reći, da je Vascotto začetnik izolskog turizma. Kasnije su termalne kupke preuređene u pogon za preradu ribe, tako da se na mjestu izvora mineralne vode nalazila tvornica Arrigoni, danas Delamaris.
Prema popisu stanovništva provedenom 1900. na području Austro-Ugarske Monarhije, u Izoli je tada živjelo 5.326 Talijana, 20 Slovenaca i 17 Nijemaca.
1918. Izola, kao veći dio obale, ulazi u sastav Italije. Nakon 2. svjetskog rata je, od 1947. do 1954. dio Slobodnog teritorija Trsta, a od tada do osamostaljenja Slovenije je bila u sastavu Jugoslavije.
I danas se po arhitekturi starog dijela grada može naslutiti povijest ovog gradića.
Grad je u prošlosti bio poznat po njegovoj ribarskoj tradiciji koja je predstavljala gospodarsku granu. U Izoli ima i marina za čamce dužine do 30 m i gazom do 4,5 Od industrije je najpoznatija tvrtka u Izoli, Droga Kolinska s proizvodnjom paštete Argete. U Izoli postoji i mnogo manjih kompanija i obrta.
Razvijena je i turistička i gastronomska ponuda.
- Prosječna ljetna temperatura: 28°C
- Prosječna zimska temperatura: 5°C
- Broj sunčanih dana u godini: 300
- Broj kišnih dana u godini: 65
| Klimatološki srednjaci za Izolu | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 7,7 | 9,2 | 12,6 | 16,6 | 21,4 | 24,7 | 27,4 | 27 | 23,3 | 18,7 | 13 | 9,2 | 17,6 |
| srednji minimum, °C | 3,4 | 3,8 | 6 | 9,2 | 13,4 | 17 | 19,5 | 19,3 | 16,2 | 12,3 | 7,5 | 4,5 | 11 |
| oborine, mm | 75 | 70 | 72 | 90 | 82 | 92 | 69 | 94 | 110 | 97 | 116 | 86 | 1,053 |
| Izvor: https://it.climate-data.org/europa/slovenia/isola/isola-9035/ | |||||||||||||
- Umberto Felluga, talijanski antifašist i iredentist
- Izola, službena stranica općine
- gremoVEN.com - Izola,
- Izola.eu Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine)
| |||||
| |||||||
