Ivan Cukon
Dr Ivan Zuccon (Cukon) (Medulin, Hrvatska, 23. listopada 1868. – Zagreb, 7. listopada 1928.) je bio hrvatski odvjetnik, političar Narodne stranke, novinar, borac za prava istarskih Hrvata.[1] Poznat je kao pisac pjesme "Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskog" koja će kasnije postati istarska himna. Pjesmu je napisao 1912. godine, a uglazbio ju je Matko Brajša. Distribuirana je po Istri putem razglednica.
Rodio se u Medulinu. U rodnom mjestu je pohađao osnovnu školu. Potom je otišao u Kopar, gdje je išao u gimnaziju. Nakon srednje škole odlazi u Austriju, u Beč, gdje studira pravo koje diplomira 1894. godine.
Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena, članovima Matice hrvatske, koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena talijanizacije Istre.[2] Cukon ne samo što je bio članom, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru.[3]
Nakon diplome je bio vježbenikom kod poznatog pravaškog političara u Puli dra Matka Laginje. Poslije je bio aktivnim članom u nekoliko društava, među ostalim i u Sokolskom društvu.
Aktivirao se i u politici, pa je bio zastupnikom Istarskog pokrajinskog sabora u Poreču, kojem je kasnije i predsjedavao.
Bio je aktivan i kao novinar, pa je pisao u listovima Naša sloga, Il diritto croato (Il pensiero slavo), Hrvatski list i inima. U Puli je 1911. godine preveo je i uredio Zbirku zakona potrebnih u javnom životu Istre i druguda, koja je prvi hrvatski tekst tada važećih zakona za potrebe istarskih Hrvata.[4]
Kad je Kraljevina Italija okupirala Istru, krenula je obračunati se sa svim nacionalno svjesnim Hrvatima u Istri. U ožujku 1919. su ga uhitili i internirali u mjestašce kod Rima na 6 mjeseca. No ni nakon povratka iz internacije kući u Pulu, nije našao mira. Fašisti su mu 1920. provalili u stan i ured, opustošivši mu sve, uključujući i knjige i spise.
Sva ta šikaniranja su ga prisilila iseliti iz Istre i otići u emigraciju u Hrvatsku, zajedno s brojnim istarskim Hrvatima. Smjestio se u Zagreb. Nakon što je emigrirao, 1922. godine je u Zagrebu osnovao Društvo Primoraca i Istrana. U Zagrebu je pisao za listove Pokret i Riječ o istarsko-riječkim hrvatskim temama.
Pomoć u emigrantskim danima mu je pružio njegov zemljak koji je uspio postati hrvatskim banom (obnašao je tu dužnost od veljače do prosinca 1920.), Matko Laginja. Po njegovom naputku je otišao raditi u Beč.
1924. je postao velikim županom Zagrebačke oblasti. Dužnost je obnašao dvije kalendarske godine.
Umro je 1928. godine u Zagrebu.
- Zbirka zakona potrebnih u javnom životu Istre i druguda, Pula 1911., (preveo i uredio)
- Tragedija naše Istre, Medulin–Zagreb, 1983., (Za tisak predviđeno 1928. Sređeno u Medulinu 1983.)
- Krivi smo, jer smo živi (naslov članka u kojem je govorio o Istri pod talijanskom vlašću)
- 2008. je godine u Medulinu postavljena Cukonova brončana spomen-skulptura, rad akademskog kipara Mate Čvrljka.
- Parentium Armando Černjul: Obljetnice Dr. Ivan Cukon:Neustrašivi borac za prava istarskih Hrvata, 8. listopada 2008., pristupljeno 13. travnja 2011.
- ↑ Parentium Armando Černjul: Obljetnice Dr. Ivan Cukon:Neustrašivi borac za prava istarskih Hrvata, 8. listopada 2008., pristupljeno 13. travnja 2011.
" neustrašivi borac za prava istarskih Hrvata, pa je to branio perom, riječju i djelom.(...) Svaka riječ bila je:Istra, svaki uzdah Istra! I" (Mate Demarin o Cukonu) - ↑ Matica hrvatska Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. - ↑ Matica hrvatska Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. travnja 2009. (Wayback Machine) Branimir Crljenko: Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska, Vijenac, Broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.
- ↑ istrapedia: Cukon (Zuccon), Ivan (Ivo), preuzeto 1. studenoga 2012.
- Jurkić, Mirko, Borba Istrana u Zagrebu za očuvanje hrvatskoga identiteta u Istri 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća // Kroatologija, vol. 2., br. 1. (2011.), str. 59. – 77. (Hrčak)