Prijeđi na sadržaj

Hubei

Izvor: Wikipedija
Hubei
湖北
Húběi

Položaj Hubeija u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave Pokrajina
Sjedište Wuhan
 • najveći grad Wuhan
 • Partijski sekretar Li Hongzhong
 • Guverner Wang Guosheng
Površina 185.900 km²
(na 14. mjestu)
Stanovništvo
 • ukupno (2011.) 57.237.740
(na 9. mjestu)
 • gustoća 324 st./km²
(na 12. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti mandarinski kineski i Wuhanski dijalekt
HDI (2008.) 0,784 (16.)
Etničke grupe Han Kinezi (95,6%)
Tujia (3,7%)
Miao (0,4%)
Prefekture 13
Županije 102
Gradovi 1.235
ISO 3166-2 CN-41
Web stranica www.hubei.gov.cn/

Politička podjela Hubeija

Hubei (kin: 湖北, Húběi, tj. „sjeverno od jezera Dungting”) je kineska pokrajina. Nalazi se u središnjem dijelu Kine, a glavni grad joj je Wuhan. Površina pokrajine je 185.900 četvornih kilometara, gdje je 2004. god. živilo 60.160.000 stanovnika.

Popularno neslužbeno ime za Hubei je Chu (楚, Chǔ), koje potječe od imena nekada moćne države Chu (8. do 5. stoljeće pr. Kr.)

Hubei na sjeveru graniči s provincijom Henan, s Anhui na istoku, a na jugoistoku s Jiangxi, s Hunan na jugu, sa Shaanxi i Chongqing na zapadu i sjeverozapadu. Hidroelektrana Tri klanca nalazi se u Yichangu, u zapadnom dijelu Hubeija.

Yangtze u području Tri klanca

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Pogled na branu Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009.

Hubei je naseljen još od paleolitika, o čemu svjedoče špiljske slike Daxi kulture.

Područje Hubeija je nastanjivao drevni narod Chu, po kome je Chu država i dobila ime. Njezini prvi vladari su bili plemići (zi) klana xiong (熊), povezani s istočnom dinastijom Chou. Naime, zemljište im je darovao sam kralj Cheng od Zhoua.

Drevni kompleks građevina na gorju Wudang, UNESCO-ova svjetska baština

U povijesnom razdoblju Proljeća i Jeseni (722. – 481. pr. Kr.), Kraljevstvo Chu se istaklo sposobnošću aneksije manjih država, pa je s vremenom počela ugrožavati druge kineske države na sjeveru. Na vrhuncu moći, kraljevstvo Chu je držalo širok teritorij koji je pored Hubeija uključivao i današnje kineske pokrajine Hunan, Chongqing, Henan, Šangaj i dijelove Jiangsua. Glavni grad Chua je bio u Yingu (郢|郢), oko suvremenog Jingzhoua u Hubeiju. Pohod Chua je privremeno zaustavljen u velikoj bitci kod Chengpua. Chu je snagu očuvala i u razdoblju Zaraćenih država (481. – 221. pr. Kr.), ali joj je u 4. stoljeću pr. Kr. moć počela slabiti. Godine 223. pr. Kr. je kao posljednja država pala pod vlast države Qin, čime je konačno ujedinjeno Kinesko Carstvo.

Stanovnici Hubeija su stali na stranu ustanika tijekom Bokserskog ustanka i sukobili su se s francuskim kolonijalnim snagama Saveza osam nacija 1900. god.

Ustanak u Wuchangu 10. kolovoza 1911. god. je doveo do kineske revolucije i konačnog pada dinastije Qing.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Istočne Qing grobnice, Zunhua

Hubei se odlikuje s nekoliko prirodnih znamenitosti kao što su slavna Tri klanca rijeke Yangtze (三峡, Sānxiá), koje dijeli s autonomnom općinom Chongqing. U njima je podignuta i najveća hidroelektrana na svijetu, hidroelektrana Tri klanca.

Od prirodnog i kulturnog značaja je gorje Wudang, južno od grada Shiyana, poznato kao kolijevka Kung fua, poglavito Tai Chija.

Pored drevnog kompleksa građevina na gorju Wudang, UNESCO-ova svjetska baština su i carske grobnice dinastija Ming i Qing: Xianling grobnica (獻陵), tj. grobnica cara Gaozua (566. – 635.) iz dinastije Tang; Istočne Qing grobnice (清东陵, Qīng dōnglíng), najljepši i najveći kompleks carskih mauzoleja u kojemu je sahranjeno pet careva (Shunzhi, Kangxi, Qianlong, Xianfeng i Tongzhi), 15 carica, 136 konkubina, 3 kraljevića i 2 kraljevne dinastije Qing; i Zapadne Qing grobnice (清西陵, Qing Xi líng), kompleks u kojemu je sahranjeno 78 članova carske obitelji dinastije Qing od kojih i četiri cara: Yongzheng, Jiaqing, Daoguang i Guangxu.

Pokrajinski muzej Hubeija u Wuhanu ima bogatu kolekciju arheoloških i kulturnih izložaka, ali i predstava stare glazbe i plesova. Grad Wuhan posjeduje i druge atrakcije kao što je Paviljon žutog ždrala (黄鹤楼, Huáng Hè Lóu) iz 223. god., te Spomenik ustanku u Wuchangu, u parku Sun Jat-sena.

Ribari na rijeci Fushui, pritoci Yangtzea
Pokrajinski muzej Hubeija u Wuhanu
Paviljon žutog ždrala u Wuhanu, rekonstrukcija iz 1981.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Hubei je podijeljen na 13 prefektura od kojih je 12 gradskih prefektura i jedna autonomna prefektura (br. 13.), te tri gradske prefekture-općine s jedinstvenom upravom (na slici desno žuto), a ostale su dalje podijeljene na 102 okruga (županije):

Zemljovid # Naziv Upravno sjedište Kinesko pismo
Pinyin
Stanovništvo (2010.)
— Podpokrajinski grad —
1. Wuhan Jiang'an (distrikt) 武汉市
Wǔhàn Shì
9.785.392
— Gradske prefekture —
2. Ezhou Echeng (distrikt) 鄂州市
Èzhōu Shì
1.048.672
3. Huanggang Huangzhou (distrikt) 黄冈市
Huánggāng Shì
6.162.072
4. Huangshi Huangshigang (distrikt) 黄石市
Huángshí Shì
2.429.318
5. Jingmen Dongbao (distrikt) 荆门市
Jīngmén Shì
2.873.687
6. Jingzhou Shashi (distrikt) 荆州市
Jīngzhōu Shì
5.691.707
7. Shiyan Zhangwan (distrikt) 十堰市
Shíyàn Shì
3.340.843
8. Suizhou Zengdu (distrikt) 随州市
Suízhōu Shì
2.162.222
9. Xiangyang Xiangcheng (distrikt) 襄阳市
Xiāngyang Shì
5.500.307
10. Xianning Xian'an (distrikt) 咸宁市
Xiánníng Shì
2.462.583
11. Xiaogan Xiaonan (distrikt) 孝感市
Xiàogǎn Shì
4.814.542
12. Yichang Xiling (distrikt) 宜昌市
Yíchāng Shì
4.059.686
— Autonomne prefekture —
13. Enshi
(za narode Tujia i Mjao)
Enshi 恩施土家族苗族自治州
Ēnshī Tǔjiāzú Miáozú Zìzhìzhōu
3.290.294
— Podprefekturni gradovi —
14. Tianmen Tianmen 天门市
Tiānmén Shì
1.418.913
15. Qianjiang Qianjiang 潜江市
Qiánjiāng Shì
946.277
16. Xiantao Xiantao 仙桃市
Xiāntáo Shì
1.175.085
— Šumski distrikt —
17. Shennongjia Shennongjia 神农架林区
Shénnóngjià Línqū
76.140

Prefekture su podijeljene na 102 okruga od kojih je 38 distrikta, 24 gradska okruga, 37 okruga, 2 autonomna okruga i jedno šumsko područje. Oni su nadalje dijele na 1.234 općine od kojih 737 ima status grada, 215 naselja, 9 etničkih naselja i 273 poddistrikta.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Hubei se često naziva "zemljom ribe i riže" (kin. 鱼米之乡). Važni poljoprivredni proizvodi su: pamuk, riža, pšenica i čaj. Razvijena je industrija automobila, metalurgija, proizvodnja strojeva, tekstila, prehrambena industrija i roba visoke tehonologije.[1]

Mineralni resursi koji se mogu naći u značajnim količinama uključuju: boraks, wollastonit, granat, lapor, željezo, fosfor, bakar, gips, rutil, halit, mangan i vanadij.

Gospodarstva Hubeija zauzima 11. mjesto među kineskim pokrajinama.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hubei