Hrapava ljuskavica

Hrapava ljuskavica
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Strophariaceae;
Rod:	Pholiota;
Vrsta:	P. squarrosa; (Oeder) Kumm. (1871.)
Dvojno ime
	Pholiota squarrosa;
Sinonimi
	Agaricus squarrosus Oeder (1770.) ;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Hrapava ljuskavica (lat. Pholiota squarrosa) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae. Česta je u Sjevernoj Americi i Europi, često je oportunistički parazit i ima široku paletu domaćina među listopadnim drvećem, iako može zaraziti i četinjače. Može živjeti i kao saprobij, dobivajući hranjive sastojke iz drva koje se raspada. Gljiva se obično nalazi u grozdovima u podnožju drveća i panjeva.

Opis

Klobuk hrapave ljuskavice je širok od 5 do 12 centimetara, najprije konveksan, zatim raširen i malo tupo ispupčen, mesnat i tvrd, oker ili svijetlonarančast, uvijek suh, rub je uvijek uvinut i resast; cijeli klobuk je prekriven priraslim čehama (ljuskama) smeđecrvenkaste boje.
Listići su gusti, uski, pričvršćeni za stručak ili lagano silaze po stručku, najprije blijedožućkasto maslinasti kasnije žutosmeđi.
Stručak je visok od 5 do 12 centimetara, najprije pun pa šupalj, cilindričan, prema dnu nešto tanji, iznad prstena je gladak i blijedožućkast; ispod prstenka je ljuskast kao i klobuk, izgleda nakostriješeno; prstenak je s gornje strane bijel i gladak, a s donje je smeđ i čehast; na rubu je resast.
Meso je tvrdo, blijedožućkasto, prema dnu stručka je tamnije; mirisom i okusom podsjeća manje-više na hren.
Spore su glatke, blijedožućkasto smeđe, valjkasto eliptične, 6 – 8 x 3,5 – 5 μm; otrusina je smeđecrvenkasta.

Kemijske reakcije

Meso sa željeznim sulfatom odmah postaje tamnozeleno, dok s kalijevom lužinom postaje smeđe.

Stanište

Hrapava ljuskavica raste u jesen busenasto na još živim panjevima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća ili prividno na tlu.

Upotrebljivost

Hrapava ljuskavica nije jestiva zbog neugodnog okusa i zadaha.^[1]

Sličnosti

Hrapavoj ljuskavici prilično liči nejestiv oblik vrste Pholiota subsquarrosa Fr., koja raste isključivo ispod crnogoričnog drveća. Nejestiva vrsta Pholiota squarrosoadiposa Lange također mnogo podsjeća na hrapavu ljuskavicu, međutim, njen je klobuk viskozan, po čemu se bitno razlikuje. Potrebno je spomenuti i nejestivu vrstu Pholiota aurivella (Batsch. ex Fr.) Kummer koja je također slična hrapavoj ljuskavici, a razlikuje se po sjajnom i viskoznom klobuku čije su ljuščice rijetke, rđaste boje i priljubljene uz površinu žutog klobuka.

Slike

Izvori

↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pholiota squarrosa
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pholiota squarrosa
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Pholiota squarrosa

[1] Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

[1]