Frazeologija
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
Frazeologija je znanstvena disciplina jezikoslovlja koja proučava ustaljene jezične izraze (frazeme). Frazeologija je i ukupnost frazema nekoga jezika. Dolazi od grčkih riječi phrasis (izričaj, izraz) i logos (riječ, govor).
Frazem je ustaljena veza najmanje dviju riječi (sastavnica) koje se u pismu i govoru upotrebljavaju kao cjelina, a ne stvaraju se u tijeku govornog procesa.
Postupak kojim od slobodne veze riječi nastaje frazem naziva se frazeologiziranje. Taj je proces trajan.
Neki su uvjeti koje neka veza leksema mora ispuniti da bi bila frazem:
1.) Veza leksema reproducira se u govornom činu kao postojana veza čije članove nije moguće zamijeniti ni ispuštati ( npr. imati slobodne ruke - slobodno odlučivati; ne možemo ispustiti element slobodno, jer veza imati ruke nije frazem ).
2.) Postojana veza sastoji se od najmanje dviju punoznačnica.
3.) Semantički uvjet; bar jedna punoznačnica "žrtvuje" glavninu svog leksičkog značenja da bi se moglo oblikovati novo posebno značenje frazema, npr. Živi Bogu iza leđa znači da živi vrlo daleko, u nekoj zabiti.
4.) Frazemi se kao leksičke jedinice mogu u kontekstu aktualizirati u svim sintaktičkim funkcijama u kojima se pojavljuju leksemi. npr frazem bila je trn u peti po sintaktičkoj je funkciji predikat, a leksem Bogu iza leđa, po funkciji je priložna oznaka.
5.) Značenje frazema samo djelomično ovisi o značenju sastavnica, tj. nikad ne odgovara zbroju značenja njegovih sastavnica.
Frazemske inačice su frazemi u HSJ (hrvatski standardni jezik) koji ulaze u različitim funkcionalno ravnopravnim oblicima; imaju isto značenje, a najčešće se razlikuju jednom sastavnicom, npr. trn u peti = trn u oku ; hladan kao led = hladan kao mramor.
Frazemske višeznačnice su frazemi koji se značenjski šire, npr. Petar je u svom poduzeću bog bogova ( frazem bog bogova ovdje znači vrlo utjecajan čovjek), a u rečenici: bilo nam je bog bogova, taj frazem znači izvrsno.
Frazemske jednoznačnice su frazemi koji pokrivaju samo jedno značenje (teći med i mlijeko)
Frazemske istoznačnice ili sinonimi su dva ili više frazema koji imaju isto značenje. Frazemi tanak kao čačkalica; sama kost i koža; suh kao bakalar znače vrlo tanak, mršav.
Frazemski antonimi - značenja dvaju frazema mogu se odnositi na suprotna svojstva. Npr živjeti kao na kruhu i vodi (oskudno živjeti) je u opreci odnosno je u suprotnom značenju s frazemom živjeti kao bubreg u loju. Drugi primjer je spor kao puž i brz kao zec.
Frazemske sraslice - glavna je značajka da im bar jedna od sastavnica nema vlastitog leksičkog značenja; takve se sastavnice pojavljuju samo u frazemskim sraslicama. npr. lile mile (prijateljski, dopustljivo); mile lale (naklono); ni bu ni mu (ništa); šuć-muć (i ovako i onako).
- biblijski frazemi: dolina suza, nositi svoj križ, glas vapijućeg u pustinji, Judin poljubac
- frazemi antičkoga podrijetla: kocka je bačena, presjeći gordijski čvor, Ahilova peta
- nacionalni frazemi: mnogo je vode proteklo Savom, ni kriv ni dužan, ispraviti krivu Drinu (hrv.); take it easy (eng. samo polako); c'est la vie (franc. takav je život); deja vu (franc. već viđeno)
- frazemi iz književnih djela: biti ili ne biti, posljednji Mohikanac, borba s vjetrenjačama
- frazemi vezani uz različite ljudske djelatnosti (glazbu, matematiku, kemiju, sport...): biti prva violina (glazba), ponoviti nešto iks puta, gledati (što) kroz prizmu (matematika), izazvati lančanu reakciju (kemija), greška u koracima, držati u šahu, ići na prvu loptu, prva liga, stati na loptu (sport)
- imenični frazemi (grižnja savjesti)
- pridjevni frazemi (ni živ ni mrtav)
- glagolski frazemi (pokazati zube)
- priložni frazemi (navrat-nanos)
- frazemske sintagme (druga strana medalje, uzduž i poprijeko, kamen smutnje)
- frazemske rečenice (Vrag ne spava., Trla baba lan da joj prođe dan.)
I jedni i drugi u rečenici mogu imati službu nekoga rečeničnog dijela.
Posuđenica, dijalektizam ili neka druga nestandardna riječ ne može se zamijeniti riječju iz standardnog jezika jer bi se tada ta cjelina narušila i više nebi bila frazem.
Primjeri: ni frigan ni pečen, imati putra na glavi, gutati knedle, dati po labrnji