Dijalekti danskoga jezika

Zemljopisni prikaz danskih dijalektalnih područja
Izgovor *støda*
Izgovor riječi *hun* („ona”, bez *støda*) i hund („pas”, sa *stødom*)
*Problemi sa slušanjem datoteke? Pogledajte pomoć.*

Zemljopisni prikaz podjele između støda i melodijskog akcenta.
  Stød

  Melodijski akcent

  Izmjenjivo

Zemljopisni prikaz razlika u rodu i članu. Dijalekti desno od crvene linije član koriste kao sufiks, a lijevo kao rječcu prije imenice.
  Jedan rod (zajednički)

  Dva roda (zajednički i srednji)

  Tri roda (ženski, muški i srednji)
Oker-žuta boja označava Sjæland, na kojemu je promjena iz tri u dva roda nedavna inovacija.

Dijalekti danskoga jezika, kao i sam danski, pripadaju istočnoskandinavskoj podskupini sjevernogermanskih jezika. Treba ih razlikovati od narječja, koja su inačice standardnoga danskoga uz fonološke i leksičke utjecaje dijalektalnih varijeteta na području Danske.^[1]

Dijalekti se tradicionalno dijele na tri područna govora:

Jutski (danski: jysk), na poluotoku Jutlandu
Otočki (ømål), na Sjællandu, Fynu i ostalim, manjim otocima istočno od Malog Belta
Istočni (østdansk), na otoku Bornholm te švedskim regijama Skåne, Halland i Blekinge.

Kod njih se nailazi na jedan, dva ili tri gramatička roda, a razlikuje se i položaj određenog člana, koji može biti postavljen ispred imenice ili sufiksalnom tvorbom nadodan na njezin kraj. Dijalekti se također razlikuju prema tome koriste li melodijski akcent, koji se pojavljuje u švedskom i norveškom te je sličan hrvatskom naglasku, ili stød, glas sličan glotalnome prekidniku, koji nastaje spajanjem glasnica.

Popis i razredba

Cjeloviti popis danskih dijalekata te njihovih poddijalekata jest:^[2]

Jutski (jysk):
- Zapadnojutski (vestjysk):
  - Thybomål, u gradiću Thyborøn
  - Morsingmål, na otoku Mors
  - Sallingmål, na poluotoku Salling
  - Hardsysselsk, po staroj pokrajini Hardsyssel
  - Fjandbomål, po području Fjand u općini Holstebro
  - Sydvestjysk, jugozapadnojutlandski
- Istočnojutski (østjysk):
  - Vendelbomål, po staroj pokrajini Vendsyssel na sjeveru Jyllanda
  - Hanherredmål, po području Han Hered na sjeveru Jyllanda
  - Læsøsk, na otoku Læsø
  - Himmerlandsk, na poluotoku Himmerland
  - Ommersysselsk, po području Ommersyssel
  - Djurslandsk, na poluotoku Djursland (s otocima Samsø i Anholt)
  - Midøstjysk
  - Sydøstjysk
- Južnojutski (sønderjysk):
  - Vestsønderjysk, s otocima Mandø i Rømø
  - Østsønderjysk, s otokom Als
  - Mellemslesvigsk, južno od danske granice, u Njemačkoj)
  - Angelmål, južno od danske granice, u Njemačkoj
  - Fjoldemål, južno od danske granice, u Njemačkoj

Otočki (ømål):
- Amagermål, na otoku Amager
- Sjællandsk:
  - Nordsjællandsk, na sjevernom dijelu otoka Sjælland
  - Nordvestsjællandsk, na sjeverozapadnom dijelu otoka Sjælland
  - Sydvestsjællandsk, na jugozapadnom dijelu otoka Sjælland
  - Østsjællandsk, na istočnom dijelu otoka Sjælland
  - Sydsjællandsk, na južnom dijelu otoka Sjælland
- Fynsk:
  - Østfynsk, na istočnom dijelu otoka Fyn
  - Vestfynsk, na zapadnom dijelu otoka Fyn (nordvestfynsk i sydvestfynsk)
  - Sydfynsk, na južnom dijelu otoka Fyn
  - Langelandsk, na otoku Langeland
  - Tåsingsk, na otoku Tåsinge (s otokom Thurø)
  - Ærøsk, na otoku Ærø (s otocima Lyø, Avernakø, Strynø, Birkholm i Drejø)
- Sydømål:
  - Østmønsk, na istočnom dijelu otoka Møn
  - Vestmønsk, na zapadnom dijelu otoka Møn
  - Nordfalstersk, na sjevernom dijelu otoka Falster
  - Sydfalstersk, na južnom dijelu otoka Falster
  - Lollandsk, na otoku Lolland

Istočni (østdansk):^[3]^[4]
- Bornholmsk, na otoku Bornholm
- Skonski (skånsk),^[5] u švedskoj pokrajini Skåne, također smatran švedskim dijalektom zbog toga što se govori na teritoriju Švedske
- Listermålet, u švedskoj pokrajini Blekinge (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)
- Hallandsk, u švedskoj pokrajini Halland (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)

Ostali dijalekti uključuju:

Gøtudanskt, danski jezik kojim se priča na Farskim otocima, naveliko pod utjecajem izgovora ferojskoga jezika
Južnošlesviški danski (sydslesvigdansk), jezik kojim govore Danci u njemačkoj pokrajini Schleswig (Sydslesvig)

Izvori

↑ Karen Margrethe Pedersen. 2019. Udforskning og kilder. Dansk Sproghistorie: Bøjning og bygning. Dansk sproghistorie (danski). 3. Aarhus University Press. str. 229–233. ISBN 978-87-7184-164-0. Wikidata Q116843576
↑ Dialekt.dk – Hvor mange dialekter er der i Danmark?
↑ Niels Åge Nielsen: Dansk dialektantologi. Bind 1: Østdansk og ømål, København 1978
↑ Harry Perridon: Dialects and written language in Old Nordic II: Old Danish and Old Swedish, I: Oskar Bandle, Kurt Braunmuller, Ernst Hakon Jahr, Allan Karker, Hans-Peter Naumann og Ulf Teleman: The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages, Berlin 2003, ISBN 3-11-014876-5
↑ Nationalencyklopedin 1995

[1] Karen Margrethe Pedersen. 2019. Udforskning og kilder. Dansk Sproghistorie: Bøjning og bygning. Dansk sproghistorie (danski). 3. Aarhus University Press. str. 229–233. ISBN 978-87-7184-164-0. Wikidata Q116843576

[2] Dialekt.dk – Hvor mange dialekter er der i Danmark?

[3] Niels Åge Nielsen: Dansk dialektantologi. Bind 1: Østdansk og ømål, København 1978

[4] Harry Perridon: Dialects and written language in Old Nordic II: Old Danish and Old Swedish, I: Oskar Bandle, Kurt Braunmuller, Ernst Hakon Jahr, Allan Karker, Hans-Peter Naumann og Ulf Teleman: The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages, Berlin 2003, ISBN 3-11-014876-5

[5] Nationalencyklopedin 1995

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]