Prijeđi na sadržaj

Dautovo

Koordinate: 45°59′51″N 18°55′02″E / 45.997558°N 18.917341°E / 45.997558; 18.917341
Izvor: Wikipedija
Dautovo
Država Mađarska
RegijaJužni Alföld
ŽupanijaBačko-kiškunska
Mikroregijabajska mikroregija
Najbliži veći gradBaja

Površina
 • Ukupna69,21 km2
Koordinate45°59′51″N 18°55′02″E / 45.997558°N 18.917341°E / 45.997558; 18.917341

Stanovništvo
 • Ukupno2064
(29,56)

Vremenska zonaCET (UTC 1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC 2)
Poštanski broj6524
Pozivni broj79
Zemljovid
Dautovo na zemljovidu Mađarske
Dautovo
Dautovo
Dautovo na zemljovidu Mađarske

Dautovo (mađ. Dávod)[1] je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 45°59'42" sjeverne zemljopisne širine i 18°55'2" istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, 5 km južno od Čatalje i 5 km sjeverno od Santova.

Povijesno se nalazilo u Bodroškoj županiji, na samom sjeveru. U dokumentima ga se spominje još 1391., pri prvom spomenu grada Subotice.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Bajskoj mikroregiji Bačko-kiškunske županije. Poštanski je broj 6524. Upravno mu pripadaju Siget, Üdülőterület, Dávoditanyák i Kistérségi vízbázis.[2]

U selu djeluje jedinica romske manjinske samouprave.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Danas, u Dautovu živi 2260 stanovnika (2005.) Stanovnici su Mađari i pripadnici hrvatske manjine.[3]
Hrvati, i to iz skupine Bunjevaca su zabilježeni u Dautovu još 1727. u zemaljskim opisima.[4]

Prosvjeta

[uredi | uredi kôd]

Selo Dautovo je bilo dijelom Općeg prosvjetnog središta Santovo-Dautovo, utemeljenog 15. kolovoza 2006., a koje je ukinuto 1. srpnja. Vlasti su najavile da će temeljem ugovora o javnom obrazovanju, osigurati hrvatskoj djeci školovanje u Dautovu[5] .

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  2. Mađarski statistički ured
  3. Hrvatski glasnik br.5/2007Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) Šesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata (PDF)
  4. Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata
  5. Hrvatski glasnik br.13/2008.Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Prednost dati školovanju u mjestu (PDF)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]