Džer
| Džer | |
 Džerova stela s njegovim imenom i Horusovim likom | |
| Rodno ime | Iti |
|---|---|
| Pseudonim(i) | Atoti |
| Posljednje počivalište | Umm el-Qa'ab, grobnica O |
| Titula | faraon Egipta |
| Prethodnik | Hor-Aha |
| Nasljednik | Džet |
| Vjera | religija drevnog Egipta |
| Supruga | Herneit, Šeš II., Naktneit i Penebui |
| Djeca | Džet i Merneit |
| Roditelji | Hor-Aha i Hent I. |
| Portal o životopisima | |
| Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška) |
Džer je bio 2. egipatski faraon 1. dinastije.
Džer je bilo egipatsko ime, ali je ovaj faraon imao i druga imena. Turinska lista kraljeva navodi ga kao Itija, Abidska lista također, a Maneton ga zove Atothis (Atoti).
Džer je bio sin Hora-Ahe i Hent I.; teta mu je bila Benerib.[1] Džerov djed Narmer je bio ujedinitelj Egipta i 1. faraon. Džer je oženio svoje sestre Herneit i Šeš II.; prva mu je rodila nasljednika - Džeta, i kćer Merneit. Džer je oženio još dvije žene, ali nije poznato što su one bile prije udaje za njega, a zvale su se Naktneit i Penebui.
Džer je posjetio gradove Buto i Sais.
Dok je Maneton tvrdio da je Džer vladao 57 godina, moderna istraživanja Tobyja Wilkinsona u djelu Royal Annals of Ancient Egypt ističe kako je faraonu vremenski bliži i stoga pouzdaniji dokument Kamen iz Palerma, koji Džeru pripisuje vladavinu od "41 cijele i djelomične godine".
Džer se vjerojatno borio u nekoliko bitaka protiv Libijaca u Delti Nila. Dokazi da se to dogodilo za Džerovog života su:
- grobnica u Umm el-Qa'abu, Abid,
- pečati s grobova 2185 i 3471 u Sakari
- natpisi na grobovima 3503, 3506 i 3035 u Sakari,
- pečati i natpisi iz Helwana (Saad 1947: 165; Saad 1969: 82, pl. 94),
- posuda iz Turaha s imenom kralja (Kaiser 1964: 103, fig.3)
- UC 16182 pločica od slonovače iz Abida, dodatni grob 612 na prilazu Džera (Petrie 1925: pl. II.8; XII.1),
- UC 16172 bakrena sjekira s imenom kralja Džera (grob 461 u Abidu, Petrie 1925: pl. III.1, IV.8).
Kao i njegov otac Aha, bio je sahranjen na svetom mjestu Abidu, u Umm el-Qa'abu. Blizu njegovog groba se nalazi i drugi grob, koji je pripadao njegovoj kćeri Merneit, majci kasnijeg kralja Dena, koja je bila regentica. Od 18. dinastije se njegov grob slavio kao grob Ozirisa, boga podzemlja.
- Toby A. H. Wilkinson, Early Dynastic Egypt, Routledge, London/New York, 1999., ISBN 0-415-18633-1, 71-73
- Toby Wilkinson, Royal Annals of Ancient Egypt: The Palermo Stone and Its Associated Fragments, (Kegan Paul International), 2000.