Prijeđi na sadržaj

Antracen

Izvor: Wikipedija
Antracen
C14H10


IUPAC nomenklatura Antracen
Ostala imena Triciklo[8.4.0.03,8]tetradeka-1,3,5,7,9,11,13-hepten
Identifikacijski brojevi
CAS broj 120-12-7
RTECS broj CA9350000 ?
EC broj 204-371-1 X
PubChem broj 8418
Osnovna svojstva
Molarna masa 178,234 g·mol−1
Izgled Bezbojan
Gustoća

1,28 g/cm3 (25 °C)
0,969 g/cm3 (220 °C)

Talište 216 °C
Vrelište 341,3 °C
Topljivost u vodi

0,044 mg/L (25 °C)

Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti

Opasan za ljude i okoliš.

NFPA 704
1
2
1
 
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Antracen (prema grč. ἄνϑραξ: ugljen), kemijske formule C14H10, je aromatski ugljikovodik sastavljen od triju linearno kondenziranih benzenskih jezgara, bezbojni kristali, netopljivi u vodi. Antracen je glavni sastojak antracenskog ulja, zadnje frakcije destilacije katrana kamenog ugljena. Polazni je materijal za proizvodnju antracenskih i indantrenskih bojila. Služi i u istraživanju organskih poluvodiča.[1]

Organski obojeni pigmenti

[uredi | uredi kôd]
AFM (eng. Atomic Force Microscopy) slika s lažnim bojama antracenskog diradikala, gdje su atomi vodika uklonjeni na ugljiku 9 i 10.

Za razliku od anorganskih pigmenata, koji su poznati od davnine, organski su se pigmenti u posljednjih stotinjak godina veoma razvili, zahvaljujući velikim dostignućima kemije sintetskih materijala, te razvoju grafičke industrije i sve većoj upotrebi raznobojnog tiska. Organski su pigmenti, kao i bojila, obojene čvrste tvari, koje se prema svom sastavu ubrajaju u organske spojeve. Međutim, od bojila se bitno razlikuju po tome što su praktički netopljivi u mediju u kojemu se primjenjuju, pa se upotrebljavaju u obliku sitne suspenzije.

U usporedbi s anorganskim pigmentima, u organskim je pigmentima šira paleta boja i veći izbor prijelaznih nijansi, veća jakost i svjetloća boje, čišći ton, izdašniji su i veće gustoće. Organski pigmenti nisu toliko postojani na povišenim temperaturama, zbog topljivosti, iako slabe, neotporni su prema organskim otapalima, a osim toga, mnogo su skuplji od anorganskih pigmenata. Njihova je pokrivna moć slabija od moći pokrivanja anorganskih pigmenata, ali su stoga prozirni (transparentni), što je njihova posebna odlika, osobito cijenjena u tiskarstvu. To se ogleda i u pregledu njihove potrošnje: 45% organskih pigmenata troši se za pripravu tiskarskih boja, 36% za pigmentiranje sredstava za ličenje, 15% za bojenje sintetskih materijala, a ostatak od 4% u različite druge svrhe.

Za razlikovanje velikog mnoštva sintetskih organskih pigmenata od velike je pomoći njihova podjela prema oznakama navedenim u međunarodno priznatom indeksu (eng. Colour Index). Oznaka se za svaki pojedini pigment sastoji od slova i brojaka, a opisuje vrstu tvari, boju, redni broj i pripadnost nekoj od grupa kemijskih spojeva. Tako na primjer, oznaka C.I. PR 177, 65 300 označuje da je to prema Colour Index (C.I.) pigment (P) crvene (R) boje, rednog broja 177, koji pripada grupi antrakinonskih (od 58 000 do 72 999) pigmenata.

Organski su pigmenti sintetski spojevi koji se prema svojoj kemijskoj strukturi mogu višestruko razvrstati. Obično se razlikuju dvije glavne grupe organskih pigmenata: azo pigmenti i ostali organski pigmenti. Iako je zajedničko strukturno svojstvo druge grupe što su to policiklički spojevi s kondenziranim prstenima, ta grupa organskih pigmenata obuhvaća vrlo različite organske spojeve, od kojih su najvažniji ftalocijanini, dioksazini i karbonilni policiklički spojevi.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. antracen. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  2. "Tehnička enciklopedija" (Boje i lakovi), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Antracen