Akacija

Akacija
	Acacia melanoxylon
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Fabales;
Porodica:	Fabaceae;
Potporodica:	Caesalpinioideae;
Tribus:	Acacieae;
Rod:	Acacia; Mill.
Vrste
	Preko 1390, vidi popis vrsta biljaka iz roda akacija
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Akacija (lat. Acacia; od grč. akakía, 'nedužnost', 'nevinost'), biljni rod s trenutno 1393 priznatih vrsta^[1] listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih biljaka, raširenih pretežito u Australiji. U Hrvatskoj se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave akacije se udomaćio naziv mimoze.^[2]

Rasprostranjenost i uporaba

Akacija raste kao drvo s visokom krošnjom, grm i polugrm ili, rjeđe, kao drvenasta penjačica. Akacije se lako kultiviraju u odgovarajućim ekološkim uvjetima. Raširene su po Sredozemlju, a u Hrvatskoj u najtoplijim primorskim klimatima (Vis, Hvar, Dubrovnik). Cijene se zbog ukrasnih i često vrlo mirisnih cvjetova. Cvjetići skupljeni u cvatove imaju duge, živo obojene prašnike, koji strše iz cvijeta dajući mu osnovnu boju. Dvostruko perasto sastavljeni listovi imaju mnogo sitnih listića. Mnoge se vrste uzgajaju u drvoredima i parkovima. Cvjetovi se upotrebljavaju u cvjećarstvu i za proizvodnju parfema.

Drvo se nekih akacija cijeni od davnina zbog trajnosti, boje i mirisa, pa ima široku tehničku i dekorativnu primjenu. Drvo vrste Acacia pendula miriše poput ljubice, a drvo vrste Acacia acuminata kao malina. Acacia catechu iz tropske Afrike i Indije daje trijeslovinu catechu za štavljenje i bojenje kože. Iz vrste Acacia senegal dobiva se ljepilo gummi arabicum (Arapska guma), a neke druge vrste daju ostale gume.

Toksičnost

Iz nekih se vrsta izlučuje eterično ulje. Kora i plodovi većine vrsta sadrže trijeslovinu (tanin).^[3] Najcjenjenije australsko drvo daje Acacia melanoxylon.

Vrste

Podrobniji članak o temi: Popis vrsta roda Acacia

Izvor

↑ The Plant List: Acacia
↑ Rječnik bilja (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. travnja 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima

[1] The Plant List: Acacia

[2] Rječnik bilja (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. travnja 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[3] Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima

[1]

[2]

[3]