2004.

◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1970-ih | 1980-ih | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2001. | 2002. | 2003. | 2004. | 2005. | 2006. | 2007. | ► | ►►

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Ova godina bila je obilježena kao:

Međunarodna godina riže (Ujedinjeni narodi).
Međunarodna godina počasti borbi protiv ropstva i njegovu ukidanju (UNESCO).

Događaji

4. siječnja – NASA-ina svemirska letjelica MER-A (Spirit) sletjela je na površinu Marsa.^[1]
24. siječnja – NASA-ina svemirska letjelica MER-B (Opportunity) sletjela je na površinu Marsa.
4. veljače – Mark Zuckerberg stvorio je Facebook.
13. veljače – Znanstvenici iz Južne Koreje objavili su kloniranje 30 ljudskih embrija.
14. veljače – Hrvatska komercijalna televizijska postaja Kanal 5 počela je s emitiranjem programa.
26. veljače. – Zrakoplov u kojem se nalazilo makedonsko izalsanstvo, predvođeno predsjednikom Borisom Trajkovskim, udario u brdo Hrgud kod Stoca (BiH)
2. ožujka – NASA je objavila potvrdu njihove letjelice MER-B (Opportunity) da je u prošlosti bilo vode na području njezina slijetanja na Mars.
3. ožujka – Vojislav Koštunica izabran za premijera Srbije.
11. ožujka – 190 ljudi ubijeno je u eksplozijama vlakova koji su bili metom terorističkih napada u Madridu.
13. i 14. ožujka – Održan 4. Europski zimski bacački kup u malteškom gradu Marsi. Na natjecanju je sudjelovalo 147 natjecatelja iz 28 europskih država, koji su se natjecali u 8 atletskih bacačkih disciplina (4 muške, 4 ženske).^[2]^[3]
17. ožujka – Na Kosovu izbili žestoki nemiri i prosvjedi tamošnjih Albanaca,zbog smrti dva albanska dječaka a za šta su okrivljeni Srbi. Prilikom trodnijevnih nemira,poginulo nekoliko Srba,a uništeno je više srpskih crkava i manastira.
29. ožujka – Irska je uvela potpunu zabranu pušenja u svim ugostiteljskim objektima.
- Dosad najveće proširenje NATO-a u kojem su mu se pridružile Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
30. travnja – Pokrenuta RTL Televizija, druga komercijalna televizijska postaja s državnom koncesijom u Hrvatskoj.
1. svibnja – Dosad najveće proširenje Europske unije u kojem se EU pridružilo 10 novih članica: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
8. lipnja – Prvi prijelaz Venere preko sunčeve ploče nakon 1882.
25. lipnja – NASA-in rover Spirit je na Marsu otkrio hematit, što je jedan od dokaza da je u prošlosti bilo vode na Marsu.
26. svibnja – FC Porto osvojio UEFA Ligu prvaka pobijedivši AS Monaco u finalu rezultatom 3:0.
27. lipnja – Boris Tadić izabran za predsjednika Srbije.
1. srpnja – Svemirska letjelica Cassini-Huygens ušla u orbitu planeta Saturna.
4. srpnja – Položen kamen temeljac tornja Freedom Tower u New Yorku, koji će stajati na mjestu WTC-a srušenog u terorističkom napadu 11. rujna 2001.
- Grčka nogometna reprezentacija osvojila je Europsko prvenstvo u Portugalu pobijedivši reprezentaciju domaćina rezultatom 1:0.
19. srpnja – Potpisana Mostarska deklaracija.^[4]
1. kolovoza – Oko 400 ljudi je poginulo, a više od 100 nestalo u požaru koji je izbio u trgovačkom centru u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja.
3. kolovoza – NASA lansirala svemirsku letjelicu MESSENGER u misiji na planet Merkur.
13. kolovoza – Orkan Charley ubio je 27 osoba na Floridi nakon što je uzeo četiri žrtve na Kubi i jednu na Jamajci. Charley je bio najrazorniji orkan koji je pogodio SAD nakon Andrewa iz 1992.
13. do 29. kolovoza – Održane su Olimpijske igre u Ateni.
22. kolovoza – Naoružani pljačkaši ukrali su nekoliko umjetničkih dijela slikara Edvarda Muncha iz muzeja u Oslu, glavnom gradu Norveške.
24. kolovoza – Svih 89 putnika poginulo je u sudaru dvaju putničkih zrakoplova u Rusiji. Vlasti su pretpostavljale da su za nesreću odgovorni čečenski pobunjenici.
29. kolovoza – Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je zlatnu olimpijsku medalju pobijedivši u finalu reprezentaciju Njemačke rezultatom 26:24.
1. rujna – Talačka kriza u Beslanu: Čečenski pobunjenici uzeli su između 1000 i 1500 taoca, većinom djece, u školi u gradu Beslanu u Sjevernoj Osetiji tražeći puštanje pobunjenika iz zatvora u susjednoj Ingušetiji i nezavisnost Čečenije od Rusije.
3. rujna – Ruske snage završile su talačku krizu u Beslanu. Ubijeno je najmanje 335 ljudi, od čega oko 40 otmičara, a ozlijeđeno ih je najmanje 700.
- Prestanak orkana Frances koji je za sobom ostavio 15 žrtava na Bahamima te u američkim saveznim državama Floridi, Georgiji i Južnoj Karolini.
7. rujna – Orkan Ivan prošao je kroz Karibe pokupivši sa sobom pedesetak života. Desetak dana kasnije orkan je opustošio i južni dio SAD-a.
25. rujna – Prestanak orkana Jeanne koji je za sobom ostavio više od 3000 žrtava, najviše na Haitiju.
24. listopada – Brazil je uspješno lansirao svoju prvu raketu u svemir.
26. listopada – Svemirska sonda Cassini-Huygens prošla je 1200 kilometara od Saturnovog mjeseca Titana.
2. studenoga – George W. Bush pobijedio je senatora Johna Kerryja na američkim predsjedničkim izborima.
16. studenoga – Europska svemirska sonda Smart 1 prešla je iz zemljine u mjesečevu orbitu.
21. studenoga – Završni krug predsjedničkih izbora u Ukrajini. Službeni pobjednik je Viktor Janukovič, ali nakon kritika međunarodnih promatrača i velikih prosvjeda u Kijevu, ukrajinski Vrhovni sud poništio je rezultate i donio odluku o ponavljanju izbora.
28. studenoga – U eksploziji rudnika ugljena u Kini poginulo je više od 150 ljudi.
11. prosinca – Testovi su pokazali da je ukrajinski oporbeni predsjednički kandidat Viktor Juščenko bio otrovan velikom količinom dioksina.
15. prosinca – Albanski teroristi oteli su autobus u Ateni tražeći otkupninu od milijun eura.
22. prosinca – Naoružani pljačkaši ukrali su više od 22 milijuna funti (oko 45 milijuna eura) iz banke u Sjevernoj Irskoj.
26. prosinca – Najmanje 250.000 ljudi poginulo je u naletima tsunamija uzrokovanih najjačim potresom na području Indijskog oceana u posljednjih 40 godina.
- Oporbeni kandidat Viktor Juščenko pobijedio je u ponovljenim ukrajinskim predsjedničkim izborima.
30. prosinca – 192 osobe poginule su u požaru koji je izbio u noćnom klubu u argentinskom glavnom gradu Buenos Airesu.
31. prosinca – Ukrajinski premijer Viktor Janukovič podnio ostavku.
- Službeno otvorenje Taipeija 101, s 508 metara visine trenutačno najvišeg nebodera na svijetu.

Rođenja

4. siječnja – Victor Wembanyama, francuski košarkaš
10. siječnja – Kaitlyn Maher, američka pjevačica i glumica
26. siječnja – Zrinka Ljutić, hrvatska alpska skijašica
5. kolovoza – Pablo Gavi, španjolski nogometaš
25. kolovoza – Rokas Pukštas, američki nogometaš
18. rujna – Marin Šotiček, hrvatski nogometaš

Smrti

Siječanj

2. siječnja – Etta Moten Barnett, američka glumica i pjevačica (* 1901.)
4. siječnja – Valentin Putanec, hrvatski jezikoslovac (* 1917.)
10. siječnja – Spalding Gray, američki glumac (* 1941.)
11. siječnja – Ivo Marjanović, hrvatski glumac (* 1913.)
17. siječnja – Radovan Ivančević, hrvatski povjesničar umjetnosti (* 1931.)
21. siječnja – Anton Marti, hrvatski televizijski redatelj (* 1923.)
22. siječnja – Ann Miller, američka glumica (* 1923.)
25. siječnja – Miklós Fehér, mađarski nogometaš (* 1979.)

Veljača

1. veljače – Dragan Čuturić, hrvatski književnik i pripovjedač (* 1944.)
6. veljače – Humphry Osmond, britanski psihijatar (* 1917.)
14. veljače – Marco Pantani, talijanski biciklist (* 1970.)
17. veljače – José López Portillo, meksički političar i predsjednik Meksika (* 1920.)
24. veljače – John Randolph, američki glumac (* 1915.)
25. veljače − Ante Brkan, hrvatski umjetnički fotograf (* 1918.)
26. veljače – Boris Trajkovski, makedonski političar i predsjednik Makedonije (* 1956.)
29. veljače – Ljubomir Balaban, baranjski privrednik i društveno-politički radnik (* 1949.)

Ožujak

2. ožujka – Mercedes McCambridge, američka glumica (* 1916.)
3. ožujka – Muniswamy Rajgopal, indijski hokejaš na travi (* 1926.)
7. ožujka – Paul Winfield, američki glumac (* 1939.)
8. ožujka – Robert Pastorelli, američki glumac (* 1954.)
16. ožujka – Šime Balen, hrvatski novinar i publicist (* 1912.)
18. ožujka – Lovro Županović, hrvatski akademik i glazbenik (* 1925.)
22. ožujka – Ahmed Jasin, suosnivač i vođa radikalnog palestinskog pokreta i terorističke organizacije Hamas (* 1937.)
22. ožujka – Slobodan Bodo Kovačević, bosanskohercegovački skladatelj i gitarist (* 1946.)
22. ožujka – Mirko Braun, hrvatski nogometaš (* 1942.)
26. ožujka – Jan Sterling, američka glumica (* 1921.)
28. ožujka – Peter Ustinov, engleski glumac i redatelj (* 1921.)

Travanj

3. travnja – Gabriella Ferri, talijanska pjevačica (* 1942.)
8. travnja – Željko Hegedušić, hrvatski slikar, grafičar (* 1906.)
22. travnja – Sunčana Škrinjarić, hrvatska književnica (* 1931.)

Svibanj

7. svibnja – Vlade Pezelj, hrvatski katolički svećenik (* 1929.)
10. svibnja – Augustin Blazović, hrvatski pjesnik (* 1921.)
20. svibnja – Dubravko Horvatić, hrvatski pjesnik, novelist i esejist (* 1939.)
27. svibnja – Jelica Vlajki, hrvatska glumica (* 1919.)
28. svibnja – Umberto Agnelli, predsjednik Fiata (* 1934.)
29. svibnja – Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe (* 1935.)

Lipanj

4. lipnja – Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik (* 1917.)
4. lipnja – Marko Majstorović, hrvatski katolički svećenik, monsinjor (* 1928.)
5. lipnja – Ronald Reagan, američki glumac i 40. predsjednik SAD-a (* 1911.)
10. lipnja – Anto Gardaš, hrvatski književnik (* 1938.)
10. lipnja – Ray Charles, američki pjevač i glazbenik (* 1930.)
13. lipnja – Stevan Dedijer, srpski fizičar (* 1911.)
27. lipnja – Petar Gračanin, general Jugoslavenske narodne armije (* 1923.)
29. lipnja – Stipe Šuvar, hrvatski političar (* 1936.)

Srpanj

1. srpnja – Marlon Brando, američki glumac (* 1924.)
1. srpnja – Jasper Ridley, britanski književnik (* 1920.)
1. srpnja – Aleksa Todor Skalovski, makedonski skladatelj (* 1909.)
2. srpnja – Sophia de Mello Breyner, portugalska pjesnikinja (* 1919.)
6. srpnja – Thomas Klestil, austrijski političar i predsjednik Austrije (* 1932.)
7. srpnja – Vlado Kristl, hrvatski slikar, autor animiranih filmova (* 1923.)
9. srpnja – Isabel Sanford, američka glumica (* 1917.)
21. srpnja – Jerry Goldsmith, američki skladatelj filmske glazbe (* 1929.)
21. srpnja – Edward B. Lewis, američki genetičar (* 1918.)
28. srpnja – Francis Harry Compton Crick, britanski fizičar i biolog (* 1916.)
31. srpnja – Josip Kopjar, hrvatski katolički svećenik (* 1941.)

Kolovoz

8. kolovoza – Fay Wray, američka glumica (* 1907.)
12. kolovoza – Godfrey N. Hounsfield, engleski inženjer (* 1919.)
13. kolovoza – Julia Child, američka autorica, kuharica i televizijska voditeljica (* 1912.)
14. kolovoza – Czesław Miłosz, poljski pjesnik i pisac (* 1911.)
15. kolovoza – Sune K. Bergstrom, švedski biokemičar (* 1916.)
17. kolovoza – Zvjezdana Ladika, hrvatska redateljica (* 1921.)
21. kolovoza – Stjepan Spajić, hrvatski poduzetnik i osnivač NK Hrvatski dragovoljac (* 1952.)
23. kolovoza – Łucja Danielewska, poljska književnica (* 1932.)
26. kolovoza – Laura Branigan, američka pjevačica i glumica (* 1952.)
29. kolovoza – Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik (* 1932.)
29. kolovoza – Vladimir Velebit, jugoslavenski političar i diplomat (* 1907.)

Rujan

2. rujna – Ozren Nedoklan, hrvatski nogometaš (* 1922.)
12. rujna – Davor Antolić, hrvatski glumac (* 1934.)
12. rujna – Max Abramovitz, američki arhitekt (* 1908.)
15. rujna – Johnny Ramone, američki glazbenik (* 1948.)
19. rujna – Skeeter Davis, američka country pjevačica (* 1931.)

Listopad

3. listopada – Janet Leigh, američka glumica (* 1927.)
5. listopada – Rodney Dangerfield, američki glumac i komičar (* 1921.)
5. listopada – Maurice Wilkins, britanski biolog (* 1916.)
8. listopada – Jacques Derrida, francuski filozof (* 1930.)
10. listopada – Christopher Reeve, američki glumac i aktivist (* 1952.)
18. listopada – Ilija Džuvalekovski, makedonski glumac (* 1915.)
22. listopada – Ana Adamec, hrvatska povjesničarka umjetnosti (* 1927.)
27. listopada – Pierre Béarn – francuski književnik (* 1902.)
27. listopada – Zdenko Runjić, hrvatski skladatelj (* 1942.)
30. listopada – Mladen Đurđević, hrvatski križaljkaš (* 1944.)

Studeni

1. studenoga – Mac Dre, američki reper (* 1970.)
2. studenoga – Theo van Gogh, nizozemski publicist, glumac, filmski redatelj i televizijski producent (* 1957.)
9. studenoga – Stieg Larsson, švedski književnik i novinar (* 1954.)
11. studenoga – Yasser Arafat, palestinski vođa (* 1929.)
12. studenoga – Josip Županov, hrvatski sociolog (* 1923.)
17. studenoga – Velimir Valenta, hrvatski veslač (* 1929.)
19. studenoga – John R. Vane, britanski farmakolog (* 1927.)
24. studenoga – Arthur Hailey, englesko-kanadski književnik (* 1920.)
29. studenoga – John Drew Barrymore, američki glumac (* 1932.)

Prosinac

5. prosinca – Siniša Triva, hrvatski akademik i pravnik (* 1919.)
7. prosinca – Julije Knifer, hrvatski slikar (* 1924.)
8. prosinca – Dimebag Darrell, američki glazbenik (* 1966.)
17. prosinca – Tom Wesselmann, američki slikar i kipar (* 1931.)
19. prosinca – Vojin Jelić, hrvatsko-srpski književnik i publicist (* 1921.)
19. prosinca – Marko Belinić, hrvatski političar (* 1911.)
19. prosinca – Renata Tebaldi, talijanska sopranistica (* 1922.)
21. prosinca – Zvonimir Vučković, srpski vojni zapovjednik (* 1916.)
22. prosinca – Josip Generalić, hrvatski slikar (* 1935.)
28. prosinca – Jerry Orbach, američki glumac (* 1935.)
28. prosinca – Noni Žunec, slovenski operni i koncertni pjevač (* 1921.)
29. prosinca – Julius Axelrod, američki biokemičar (* 1912.)

Nobelova nagrada za 2004. godinu

Izvori

↑ Sonda sletila na Mars, stigle prve fotografije s površine. Pristupljeno 9. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ (engl.) (šp.) Povijest Europskog zimskog bacačkog kupa Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. lipnja 2013. (Wayback Machine), rfea.es, objavljeno 16. ožujka 2013., pristupljeno 1. travnja 2016.
↑ (engl.) Rezultati 4. Europskog zimskog bacačkog kupa – Malta, 2004.; PDF Format Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine), rfea.es, objavljeno 15. – 16. ožujka 2004., pristupljeno 15. travnja 2016.
↑ (): Kulturna kronika: 19. srpnja - Donesena Mostarska deklaracija Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. lipnja 2020. (Wayback Machine) Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 2004.

[1] Sonda sletila na Mars, stigle prve fotografije s površine. Pristupljeno 9. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[2] (engl.) (šp.) Povijest Europskog zimskog bacačkog kupa Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. lipnja 2013. (Wayback Machine), rfea.es, objavljeno 16. ožujka 2013., pristupljeno 1. travnja 2016.

[3] (engl.) Rezultati 4. Europskog zimskog bacačkog kupa – Malta, 2004.; PDF Format Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine), rfea.es, objavljeno 15. – 16. ožujka 2004., pristupljeno 15. travnja 2016.

[vijenac-4] (): Kulturna kronika: 19. srpnja - Donesena Mostarska deklaracija Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. lipnja 2020. (Wayback Machine) Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020.

[1]

[2]

[3]

[4]