Prijeđi na sadržaj

Štipavci

Izvor: Wikipedija
»Škorpioni«, »paravojnu formaciju« i »Škorpioni (paravojna formacija)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Škorpioni (razdvojba).
Štipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Chelicerata
(nesvrstani)Arachnomorpha
Razred:Arachnida
Red:Scorpiones
C. L. Koch, 1837
Baze podataka

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.

Tipično za škorpione je da su pokriveni čvrstim oklopom od hitina. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti plijen. Kao i svi paučnjaci, škorpioni imaju 4 para nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinjama. Škorpioni su člankonošci, oni su beskralježnjaci i ime su dobili po člankovitim nogama.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerojatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25 cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka samo ako se u prisutnosti ljudi osjeća ugroženo

Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.