Vilanjska planina
Vilanjska planina[1] (mađ. Villányi-hegység) je nisko gorje u južnoj Mađarskoj koje se nalazi zapadno od grada Viljana (mađ. Villány), u Baranjskoj županiji sve do sela Edsemartina na zapadu.
Hrvati u Baranjskoj županiji zovu ovo brdo i imenima Aršanj (Semartin), a u Bačko-kiškunskoj županiji (Santovo) Haršanj.[2] Brdo Haršanj se u pučkim vjerovanjima smatralo sijelom vještica.[3] U svojim ga novelama spominje Janko Leskovar pod imenom "Haršanj".[4]
Njegov najviši vrh Szársomlyó (Harsány-hegy) je visok samo 442 m nadmorske visine. Sultan Sulejman II. je na ovom brdu napravio svoj tabor prije pohoda na Siget.[5]
Na potonjem je neobična flora: na južnim padinama klima pokaziva osobine sredozemne klime. Postotak sredozemnih je preko 20%.
Na vrhu ovog gorja se nalaze ruševine srednjovjekovnog dvorca.
Cijelo ovo područje je dijelom nacionalnog parka Dunav-Drava (mađ. Duna-Dráva Nemzeti Park).
Gorje je vapnenačko po geološkom sastavu.
Na obroncima ovog brda se 1687. odvila bitka između snaga Svete lige i Turskog Carstva, po ovom brdu zvana i kao aršanjska bitka.
- Zemljopis Mađarske
- Zadunavlje/Prekodunavlje
- ↑ Hrvatski planinar br. 12/2005. Planinariti po Mađarskoj
"...te Vilanjska planina", str. 413 - ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
- ↑ Udruga Slavoljub Penkala Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Rječnik pojmova rabljenih u sekciji Hrvatske književnosti
- ↑ Digitalna zbirka za studente s posebnim potrebama.htm Janko Leskovar, Odabrane novele
- ↑ Croatian Language Repository Korpus hrvatskoga jezika, pretraga pojma "Haršanj"
|