Armenska katolička Crkva
| Istočno katoličanstvo |
|---|
 |
| Crkve po obredima |
| Aleksandrijski |
| Zapadnosirski |
| Armenski |
| Bizantski |
| Istočnosirski |
Armenska katolička Crkva (arm. Հայ Կաթողիկե Եկեղեցի, Hay Kat'oġikē Ekeġec'i) je jedna od 23 Istočne katoličke Crkve sui iuris (po svom pravu) u zajedništvu s drugim Crkvama istočnog obreda te u punom zajedništvu s rimskim papom kojeg priznaje za poglavara. Armenska katolička Crkva je regulirana Istočnim kanonskim pravom, odnosno Zakonikom kanona istočnih Crkava.
Na čelu Armenske katoličke Crkve nalazi se katolikos patrijarh Cilicije, a stolna crkva je Katedrala sv. Ilije i sv. Grgura Prosvjetitelja u Beirutu, Libanon.
Nakon što je Armenska apostolska Crkva službeno prekinula zajedništvo s Crkvama Kalcedonskog sabora u 5. stoljeću, neki armenski biskupi i kongregacije pokušavali su obnoviti zajedništvo s Katoličkom Crkvom. Ti pokušaju su trajali nekoliko stoljeća. Godine 1740. Abraham Petar I. Ardzivian, koji je ranije postao katolik, izabran je kao siški patrijarh.
Dvije godine kasnije, papa Benedikt XIV. formalno je osnovao Armensku katoličku Crkvu. Već 1749. sagrađen je samostan u Bzoummaru u Libanonu. Tijekom Armenskog genocida (1915. – 1918.) vjernici su razasuti među susjednim zemljama, uglavnom Libanonom i Sirijom.
Armenski katolička Crkva također se može odnositi na Crkvu formiranu 1620. od strane Armenaca koji žive u Poljskoj. Crkva koja je povijesno bila usredotočena na Galiciju, sada ima dva glavna središta, jedan u Gdanjsku, a drugi u Gliwicama, također jedan dio vjernika ima u Švedskoj.
Crkva pripada skupini Katoličkih Crkava istočnog obreda i koristi armenski obred i armenski jezik u svojoj liturgiji. Armenski obred također koristi i Armenska apostolska Crkva te značajan broj istočnih katoličkih kršćana u Republici Gruziji. Za razliku od Crkvi bizantskog obreda, u armenskom su crkve obično bez ikona i imaju zavjesu koja odvaja svećenika i oltar od ljudi tijekom liturgije.
Armenska katolička Crkva je podijeljena na arheparhije, eparhije, apostolske egzarhate, ordinarijate za vjernike istočnog obreda i patrijarhalne egzarhate, od kojih svaka ima funkcije slične biskupiji.
Armenska katolička patrijaršija u Ciciliji je vrhovni autoritet Armenske katoličke Crkve. Trenutni katolikos patrijarh Krikor Bedros XX. Gabroyan.
Popis sljedbenika Armenske katoličke Crkve.[1][2]
| Biskupija | 1990. | 2000. | 2015. |
|---|---|---|---|
| Beirutska arheparhija, Libanon | 15.000 | 12.000 | 12.500 |
| Alepska arheparhija, Sirija | 15.000 | 17.000 | 10.000 |
| Bagdadska arheparhija, Irak | 2.200 | 2.000 | 1.700 |
| Istanbulska arheparhija, Turska | 3.700 | 3.680 | 3.100 |
| Lvivska arheparhija, Ukrajina | / | / | 0 |
| Ispahanska eparhija, Iran | 2.200 | 2.200 | 200 |
| Aleksandrijska eparhija, Egipat | 1.500 | 1.287 | 6.500 |
| Kamichliska eparhija, Sirija | 4.303 | 4.000 | 2.500 |
| Njujorška eparhija Naše Gospe od Narega, SAD i Kanada | 34.000 | 36.000 | 36.000 |
| Pariška eparhija, Francuska | 30.000 | 30.000 | 30.000 |
| Buenosaireska eparhija sv. Grgura iz Nareka, Argentina | osnovana 1989. | 16.000 | 16.600 |
| Latinska Amerika i Meksiko (apostolski egzarhat) | 30.000 | 12.000 | 12.000 |
| Atena (ordinarijat za Grčku), Grčka | 650 | 600 | 200 |
| Gherla (ordinarijat za Rumunjsku), Rumunjska | / | 1.000 | 656 |
| Gjumri (ordinarijat za Istočnu Europu), Armenija | osnovan 1991. | 220.000 | 600.000 |
| Damask (patrijarhalni egzarhat), Sirija | 9.000 | 8.000 | 4.500 |
| Amman i Jeruzalem (patrijarhalni egzarhat), Izrael i Sveta Zemlja | / | 280 | 500 |
| Ukupno | 142.853 | 362.047 | 736.956 |
- ↑ (engl.) Istočne katoličke Crkve (2008.), izvor: Annuario Pontificio, Armenska katolička Crkva Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine)
- ↑ (engl.) Istočne katoličke Crkve (2015.), izvor: Annuario Pontificio, Armenska katolička Crkva Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2017. (Wayback Machine)