Wikipedija:Životopisi živih osoba

Ovo je smjernica Wikipedije na hrvatskome jeziku. Svi bi je suradnici trebali poštovati.

Suradnici moraju dobro pripaziti kada pišu članak o životopisima živućih osoba i/ili kad uključuju bilo kakav materijal koji je povezan sa živim osobama. To zahtijeva visok stupanj obzirnosti prema dotičnim osobama, a pritom se podrazumijeva da se nijedna smjernica ili pravilo Wikipedije ne smije prekršiti.

Kako kaže Jimmy Wales, Wikipedijini članci trebaju biti pravilno napisani i vjerodostojni, posebno ako se radi o živim osobama. Budite vrlo temeljiti i redovito popišite izvore s kojih ste preuzeli dotične podatke. Članci ili podatci u člancima koji sadrže kontroverzne pojedinosti, bilo u negativnom ili pozitivnom svjetlu, a nemaju popisane vjerodostojne izvore, trenutačno trebaju biti obrisani iz članaka, stranica za razgovor i suradničkih stranica, jednostavno rečeno, Wikipedijine baze podataka.

Razumno pisanje

Wikipedijini članci o živim osobama mogu naškoditi životu, privatnom i javnom, te osobe.

Zaklada Jimmyja Walesa prima opravdane optužbe zbog toga što su brojni čitači uzrujani širenjem nepreciznih i netočnih informacija u člancima. Uspješno rješavanje ovih žalbi čitača osjetljiva je stvar.

Jedan od načina rješavanja ovoga problema pokušaj je da osobe o kojima se radi pišu vlastitu biografiju na Wikipediji. No, te osobe najčešće nisu upoznate sa smjernicama Wikipedije i često su subjektivne. Suradnici koji nisu upoznati s tim da dotična osoba uređuje članak o sebi vraćaju članke na prethodnu inačicu zbog newikipediziranog načina pisanja i subjektivnosti. To može dovesti do uređivačkih ratova, iako su oba suradnika radila u najboljoj namjeri.

Prema tome, suradnici koji pišu o životopisima živih osoba moraju strogo paziti na sljedeće ključne smjernice i pravila:

• Članak sam po sebi mora biti pisan s visokim stupnjem osjetljivosti i sa strogim pridržavanjem svih smjernica;
• Ako osoba o kojoj članak govori sama uređuje članak, bitno je pristojno komunicirati i održavati dobre odnose s tom osobom, a kasnije, nakon što ta osoba završi uređivanje, potrebno je dotični članak wikipedizirati;
• Ako neki neprijavljeni suradnik (IP) ukloni članak ili dio članka, nemojte postupati agresivno čim vidite to uređivanje; možda se radi upravo o tome da je dotična osoba izbrisala neistine o sebi. Najpametnije je započeti dijalog sa suradnikom s tom adresom i onda vidjeti što i kako dalje. Ako je to uistinu ta osoba, dogovorite se o najtočnijoj inačici, a ako je to vandal, vratite stranicu na prijašnju ispravnu inačicu.

Stil pisanja

Životopisi živih osoba moraju biti pisani na konzervativan, odgovoran, nepristran, enciklopedijski način. Loše napisani životopisi koji ne koriste Wikipediji kao spremištu općekorisnih podataka trebaju biti brisani.

Članak treba dobro dokumentirati ono što je neka osoba napisala o osobi o kojoj se piše u Wikipediji, i to u nekom izvoru, bilo da ga je napisala neka sasvim za članak nepoznata osoba ili pak sama osoba, što nije rijetkost, jer danas svaka imalo poznatija osoba ima vlastitu stranicu na Internetu. Stil pisanja treba biti neutralan, potkrijepljen činjenicama, te mora zaobilaziti novinarski pristup.

Otklanjanje izvorima nepokrivenih i loše pokrivenih kontroverznih materijala

Suradnici trebaju brisati sve kontroverzne materijale o živim osobama koji su ili nepokriveni izvorima, ili se oslanjaju na izvore koji nikako ne zadovoljavaju Wikipedijine kriterije, ili su vlastita interpretacija suradnika koji je pridonosio članku. U slučajevima gdje su informacije nepokrivene izvorima ili su loše pokrivene jedini sadržaj članka, Wikipedijini administratori trebaju brisati čitav članak, nalazio se on na suradničkoj stranici za razgovor, Kafiću ili u glavnom imenskom prostoru. Ako isti suradnik, prijavljen ili neprijavljen, namjerno i opetovano krši pravila, može biti blokiran. Također, administratori trebaju brisati sve članke u kojima čitav sadržaj narušava načelo nepristranog gledišta.

Jimbo je rekao: Ne mogu nikako ovo dovoljno naglasiti. Postoji ogromna zabuna među suradnicima da ono čuo sam to negdje i stavio u Wikipediju zaslužuje predložak koji poziva na pokrivanje izvorima. Krivo. Treba biti brisano, agresivno, osim ako se izvor ne pojavi. Ovo vrijedi za sve informacije, no osobito vrijedi kad je riječ o negativnim pojedinostima iz životopisa živih osoba. Osim toga, rekao je i: Pravi ljudi uključeni su u ovaj projekt, i upravo oni mogu biti povrijeđeni i Vašim riječima! Mi nismo žuti tisak, mi smo enciklopedija!

Pouzdani izvori i preciznost

Bilo koji unos u Wikipedijin članak o živoj osobi koji bi mogao biti kleveta ako je netočan mora biti pokriven izvorima. Bez pouzdanoga izvora za kojeg je uvjet da je neutralna osoba koja nema veze s Wikipedijom, biografski članak će narušavati odredbu da Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja i onu koja određuje da svaki sadržaj u Wikipedijinom članku mora biti pokriven izvorima. Podatci pronađeni na internetskim stranicama s pristranim sadržajem ili u nepoznatim novinama i časopisima moraju biti uzeti s velikom dozom opreza ako se s njima namjerava na Wikipediju, iako je najpametnije ne koristiti takve tekstove. Podatci koji se nalaze samo u knjigama i časopisima koji izlaze u vlastitoj nakladi ili na osobnim internetskim stranicama i blogovima nikad ne bi trebali biti rabljeni, osim u slučaju da ih piše sama dotična osoba (vidi dolje).

Nisu sve novine, internetske stranice itd. iste razine pouzdanosti. Postoje časopisi i novine, te internetske stranice koji ulaze u kategoriju žutog tiska jer se bave tračevima i šire neistine o osobama i događajima sa svrhom privlačenja čitatelja. Ako namjeravate unijeti sadržaj teksta u članak, zapitajte se je li taj sadržaj moralno prihvatljiv, odnosno, želite li vi širiti iste tračeve? Čak i ako je taj podatak točan, potrebna je velika doza opreza u načinu unosa u Wikipedijin članak, jer ovo je ipak enciklopedija. Kad takvi mediji objavljuju podatke u čiju istinitost ili točnost nisu sigurni, često koriste zaobilazan govor, kako bi se zaštitili od sudskog gonjenja. Ako, dakle, ni sam žuti tisak ne vjeruje u ono što piše, zašto bismo mi?

Korištenje osobe o kojoj se piše kao izvor

U nekim slučajevima, osoba o kojoj se piše članak može biti ujedno i izvor. Te osobe mogu doprinosti o sebi samima ili mogu imati predstavnika koji će pisati o njima na Wikipediji. Postoji i način da se obavi civiliziran razgovor putem e-pošte ili Kafića u kojem te osobe mole da se o njima pišu samo provjerene informacije. Te osobe mogu izdati i autobiografiju ili pokrenuti blog na kojem izdaju informacije o sebi samima. Naravno, svaki doprinos koji nije objavljen na enciklopedijski način mora biti prerađen da udovoljava Wikipedijinim zahtjevima.

Informacija koje je iznijela osoba o kojoj se piše smije biti prihvaćena u članak (i eventualno prerađena) ako:

• je vjerodostojna, izriče nepristrano gledište, te nije neko izvorno istraživanje;
• nije podređena samopropagiranju iste osobe;
• nema sumnje da je informaciju izdala osoba o kojoj se radi.

Blog ili web-stranice kojeg piše osoba o kojoj se u članku radi treba se svrstati u podnaslov Vanjske poveznice, čak i ako ta osoba nije izvor informacija.

Preciznost

Računa se da je osoba na dužnosti do trenutka kad je smijenjena i razriješena dužnosti, odnosno do trenutka kad je prestala obavljati tu dužnost. Predsjednik RH je predsjednik dok novi predsjednik ne položi prisegu. Predsjednik Sabora se postaje istog trena po izglasavanju, premijer i ministri RH obavljaju svoje dužnosti sve dok se u Saboru ne izglasuje nova Vlada RH.

Zlonamjeran sadržaj

Suradnici moraju paziti da ne ubacuju zlonamjeran sadržaj u članke o nekoj živoj osobi. Ako se, pak, pojavi netko tko uporno provlači upravo zlonamjerne sadržaje, prvo se treba provjeriti izvor s kojega je suradnik uzeo tu informaciju.

Kritike bi trebale biti predstavljene u članku ako odgovaraju onom što je općepoznato o nekoj osobi ili su utemeljene na provjerljivom izvoru, te do one mjere dokle su kritike napisane na način da ne obuhvaćaju cjelokupan sadržaj članka. Osim ovoga, strogo se mora paziti da se osobne ne smiju ubacivati u članak. Poželjno je vrlo jezgrovito i enciklopedijski opisati mišljenje većine, a mišljenje manjine u proporcionalnom odnosu. Ako je pak riječ o vrlo maloj manjini, tada se njezino mišljenje ne stavlja u članak. Pripazite na pozitivne ili negativne tvrdnje koje bi mogle ovisiti o generaliziranju.

Pisanje članaka i zaštićivanje privatnosti dotične osobe

Živtopisi živih osoba moraju biti pisani na konzervativan način i s velikim osjećajem za zaštitu privatnosti dotične osobe.

Javne osobe

U slučaju pisanja o značajnim osobama iz javnoga života uvijek će postojati veliki broj pouzdanih izvora koji su potencijalni izvor informacija za članke. Ako je izvor pouzdan, najpametnije je prenijeti informaciju na enciklopedijski način, čak i ako je informacija napisana na štetu osobe o kojoj se piše, naravno, pod uvjetom da je informacija točna i provjerena. Ako informacija nije provjerena, izostavite je.

Negativan primjer: Ivo Ivić se burno razveo od Ive Ivić.

Pozitivan primjer: Političar je optužen da je imao ljubavnu vezu. Negira je, no Slobodna Slavonija objavljuje pojedinosti o vezi, te je nastao javni skandal. Optužbe smiju biti uključene u životopis pod uvjetom da se navede Slobodna Slavonija kao izvor informacija.

Materijal iz primarnih izvora trebaju se uzeti s pažnjom. Na primjer, javne bilješke koje uključuju osobne detalje kao vrijednost kuće, popis voznoga parka, registraciju... ne bi se trebale unositi niti na Internet, a ponajmanje na Wikipediju. Tamo gdje je činjenica prvo predstavljena citiranjem drugog, pouzdanog izvora, prihvatljivo je korištenje prve činjenice citiranjem drugog pouzdanoga izvora. Materijali koji uključuju stvari koje se ne tiču istih osoba izravno, kao npr. sudjelovanje u policijskom ispitivanju o nekom slučaju koji se tiče neke sasvim nebitne osobe u tom trenutku, prihvatljivi su, naravno pod uvjetom da je citiran pouzdani izvor iz kojega je informacija proizašla.

Javnosti nepoznate osobe

Wikipedija sadrži i životopise živih osoba koje nisu poznate javnosti. U takvim slučajevima, suradnici koji članak pišu moraju se strogo držati isključivo onoga u što su u potpunosti sigurni i što se može provjeriti. Materijali iz primarnih izvora ne bi se trebali koristiti osim ako ih je potvrdio pouzdan izvor. Situacija je otežana i time što nema pravih, pouzdanih izvora jer su te osobe nepoznate javnosti. Zaključak je da Wikipedija nije tabloid, nego enciklopedija. Naš posao nije biti senzancionalan, niti iznositi pojedinosti o osobama koje ionako žele privatnost.

Privatnost datuma rođenja

Wikipedija uključuje točne datume rođendana poznatih osoba, no rukovanje bilo kakvim materijalima vezanima uz osobne detalje živih osoba trebalo bi biti izvršavano s velikim oprezom. Datumi rođendana poznatih osoba su gotovo uvijek ispravni, što ne mora biti uvijek pravilo i kod nepoznatih osoba koje imaju životopisni članak na Wikipediji. Danas, kad je krađa identiteta u porastu, sve više i više osoba nastoji sakriti svoj pravi datum rođenja. Ako osoba o kojoj je članak napisan izražava želju za micanjem datuma rođenja, pametno rješenje je pisanje isključivo godine i mjesta rođenja, bez datuma.

Korištenje kategorija

Kategorije u koje se članci svrstavaju moraju odgovarati sadržaju članka. Članak mora iznijeti činjenice koje rezultiraju uvrštavanjem kategorije na dnu članka. Te činjenice moraju biti pohranjene na skupnom mjestu koja se nazivaju kategorije. Npr. Kategorija:Američki odmetnici treba biti dodana u članak isključivo nakon što je dokazano da je osoba kriva ili je sama priznala zločin. Sve informacije prije određivanja krivnje ili nevinosti ne smiju se stavljati na Wikipediju, jer Wikipedija nije žuta tiskovina.

Kategorije koje se tiču religije i seksualnog opredijeljenja ne bi se trebale stavljati, osim ako:

• osoba čiji se životopis uređuje sama izjasnila na ova pitanja;
• vjerovanja iste osobe što se tiče nekakvih opredjeljenja idu uz usporedni način ponašanja u javnosti.

Svi suradnici pozivaju se na oprez prilikom stavljanja kategorija jer se nehotice (ili namjerno) osoba o kojoj se piše može predstaviti u negativnom svjetlu.

Način ponašanja kada suradnik uređuje članak s vlastitim životopisom

Dok Wikipedija obeshrabruje suradnike da pišu autobiografije ili znatno proširuju već postojeće, suradnici, neprijavljeni ili prijavljeni, dobrodošli su ako nastoje ispraviti neistine o njima samima ili ukloniti potpune neistine.

Jimmy Wales upozorava druge suradnike da razmisle dva puta kada se nađu pred ovakvom situacijom: ... uklanjanje nekoga tko pokušava ispraviti neistine o samome sebi je strašno glupa stvar. (izvorni transkript) na engleskom).

Izmjene neprijavljenih suradnika koje se svode na brisanje (bjelidba) mora se uzeti s oprezom. Kada je taj suradnik upravo osoba o kojoj se radi u članku, to obično nije vandalizam, već napor osobe da makne neistine i tračeve o sebi. Suradnici koji ophode nedavne promjene moraju biti vrlo oprezni kada se nađu u takvoj situaciji, jer pretjerana i vatrena reakcija bi se na Wikipediji općenito trebala izbjegavati. Wikipedijin Arbitražni odbor glasovao je u korist pokazivanja blagosti kod biografskih članaka o živim osobama, pogotovo kad suradnici koji rade na članku postanu Wikipedijini suradnici:

Za one koji imaju ili možda imaju članak koji govori o njima samima izazov je, pogotovo ako je članak netočan ili sadrži netočne negativne informacije, postati stalni suradnik na tom članku koji ustvari govori o njima samima. To može postati smjer k neiskusnom ponašanju i gubitku digniteta. Povreda je Wikipedijinih pravila da se novopridošli suradnici tjeraju s Wikipedije ili se prema njima ponaša s nestrpljenjem. Suradnici koji se tako ponašaju prema novom suradniku koji želi staviti točne informacije u članak nemaju pravo. Pametnije je vidjeti ovu pojavu kao pogrešku novopridošloga suradnika.

Kontakt

Način ponašanja prema člancima koji govore o Vama

Ako Vas muči članak koji sadrži neistine o Vama samima, molimo Vas obratite se suradnicima na hrvatskoj Wikipediji kako biste bili bolje upoznati s pravilima. Ako vam treba pomoć, obratite se administratoru.

Općenito, ako ne znate kako postupiti u nekoj situaciji, obratite se administratoru ili iskusnom suradniku.

Elektronička pošta

Kontaktirajte nas

Elektronička pošta se može poslati i na ovu adresu: info-hr "at" wikimedia.org (zamijenite "at" s @; [email protected]). Za više informacija pogledajte stranicu: Kontaktirajte nas.

Zakonska strana Wikipedije

Ako ste upravo Vi osoba o kojoj se govori u članku i ako imate zakonskih problema, obratite se zakladi Wikimedija.

Kontakt

Povezani članci

• Wikipedija:Kriteriji
• Wikipedija:Što Wikipedija nije
• Wikipedija:Kako stvoriti novu stranicu
• Wikipedija:Kako uređivati stranicu
• Wikipedija:Stil
• Pomoć:Sadržaj
• Wikipedija:ČKNMNW

Vanjske poveznice

• Wikimedijina Zaklada (engl.)
• Wikimedijino jamčenje privatnosti (engl.)
• Resolution:Biographies_of_living_people (engl.)