Wikipedija

Rakovi

Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.

Rakovi
Različite vrste rakova
Raspon fosila
Kambrij - recentni
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Crustacea
Brünnich, 1772.
Razredi & Podrazredi
vidi tekst
Baze podataka

Različite su veličine, od mikroskopski sitnih (promjera oko 0,1 mm) do golemih, npr. japanskoj golemoj rakovici (Macrocheira kaempferi) su noge dulje od 1,5 m.

Predstavljaju skupinu od preko 67.000 poznatih i opisanih vrsta životinja.

Građa tijela

uredi

Tijelo im je člankovito, izgrađeno od većeg broja kolutića, među kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zatka. Od ostalih se člankonožaca razlikuju po tome što dišu škrgama. Najčešće imaju dva para ticala koja služe kao osjetilni organi, ali i za kretanje i pridržavanje.

U škrgonožaca (Branchiopoda) i tankoljuskara (Leptostraca) tijelo se sastoji od triju dijelova:

  • glave,
  • prsiju i
  • zatka.

U ostalih je skupina glava srasla s prsnim segmentima u glavopršnjak. Trbušni segmenti su odijeljeni te svaki, osim posljednjega, nosi par nogu. U nametničkih oblika noge su zakržljale, prvi i drugi par pretvoreni su u ticala i služe kao osjetila za opip i miris. U pričvršćenih (sesilnih) vrsta prva dva para nogu pretvorena su u organ za pričvršćivanje, a ostala tri para ekstremiteta na glavi služe za prihvaćanje i drobljenje hrane.

Tijelo rakova je zaštićeno hitinskim oklopom koji, očvrsnut kalcijevim karbonatom i fosfatom, čini jak vanjski kostur (egzoskelet). Oklop prilikom presvlačenja rakovi odbacuju i zamjenjuju novim.

Rakovi, osobito kopneni, imaju veliku moć regeneracije izgubljenih dijelova, a u viših rakova postoji mogućnost samoosakaćivanja npr. odbacivanja nogu ako su za njih uhvaćeni.

Duljina života u rakova je različita, od nekoliko mjeseci do više od 50 godina (jastog).

Prehrana

uredi
 
Rak samac

Rakovi se hrane sitnim životinjama ili životinjskim ostatcima u raspadanju (čistači vode), neki se hrane i biljem.

Razvoj

uredi

Osim nekoliko izuzetaka rađanja živih mladunaca, rakovi se legu iz jaja. Većinom zaštićuju potomstvo; ženka nosi oplođena jaja na trbušnim nožicama. Vrlo su plodni: ženka jastoga ispusti do 9 000 jaja, a neke vrste i do 2 milijuna. Iz jajeta se razvije ličinka nauplij, a iz nje naprednija ličinka zoea. Presvlačenjem ličinka mijenja oblik i približava se obliku odrasla raka.

Sistematika

uredi

Po jednoj zastarjeloj podjeli dijelili su se u dvije skupine:

  • niži raci (Entomostraca) i
  • viši raci (Malacostraca).

Zajedničko je obilježje viših rakova jednak broj segmenata.

Takozvani niži rakovi, su podijeljeni u :

Rakovi, subphylum se danas dijele na:

Podaci o rakovima

uredi
  • Sjevernoatlanski jastog (Homarus americanus) i rak pljačkaš (Birgus latro) mogu živjeti dulje od 50 godina.
  • Babure su jedini rakovi koji su se uspješno prilagodili životu na kopnu.
  • Jato svjetlara može pokriti površinu od 440 četvornih kilometara i težiti više od milijun tona.
  • Jedna vrsta račića, pankarid, nađena je samo u jednoj maloj bari u Tunisu.


Izvori

uredi
  1. ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2007. ISBN 978-953-6036-39-4
Nedovršeni članak Rakovi koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rakovi&oldid=6952590"