Sudbeni kotar Rab

(Preusmjereno s Rab (sudbeni kotar))

Sudbeni kotar Rab bio je jedan od sudbenih kotara (njem. Gerichtsbezirk), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje Carevine Austrije u okvirima Austro-Ugarske monarhije. Zajedno sa sudbenim kotarima Biograd, Pag i Zadar činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički kotar Zadar u sastavu austrijske krunske zemlje Dalmacije. Prostirao se je 1900. godine na 103,46 km.2[1] Sjedište sudbenog kotara bilo je u Rabu, a službeno je iskazivan i na talijanskom jeziku pod imenom Arbe.[2]

Stanovništvo

uredi

Godine 1900. u sudbenom je kotaru Rabu živjelo 4.465 stanovnika[3] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem. Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem. serbo-kroatisch).[2]

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 4.465 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, "zemaljskog" iz Dalmacije 4.445 ili 99,55%, te "nezavičajnog" odn. iz drugih dijelova monarhije 20 osoba ili 0,44%. Vojničkoga stanovništva nije bilo.

Sudbeni kotar Rab
S.K. stanovništvo 1900. rimokatolici pravoslavci ostale vjere njemački hrvatski ili srpski talijanski ostali jezici "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") bilješka
Sudbeni kotar Rab 4.465 4.465 - - 3 4.210 224 8 20 Sada je podijeljen između upravnih jedinica: grada Raba i općine Lopar (Primorsko-goranska županija).
% 100% 100% - - 0,06% 94,28% 5,01% 0,17% 0,44%

Naselja

uredi

Sudbeni kotar Rab koji je istodobno bio i općina sastojao se iz 7 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je broj stanovnika s popisa od 31. prosinca 1900. godine):

Sudbeni kotar Rab - naselja i stanovništvo
naseljeno mjesto stanovništvo 1900. rimokatolici pravoslavci ostale vjere njemački hrvatski ili srpski talijanski ostali jezici "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") pripadajući dijelovi naselja bilješka
Banjol (Bagnol) 632 632 - - - 632 - - - Antić (103), Gorinci (56), Kaplak (106), Luka (69), Padova (234), Pod Kavat (64) Sadrži podatke i za naselje Rab (dio naselja Padova).
Barbat (Barbato) 719 719 - - - 718 1 - - Barbat (Barbato) (267), Grpe (231), Kaštel (Castello) (101), Mirino (16), Punta (6), Ravni (27), Saldoc (35), Sreda (36) Sada se iskazuje pod imenom Barbat na Rabu.
Kampor (Campora) 454 454 - - - 454 - - - Drašine (19), Dundo (3), Frkanj (6), Kampor (Campora) (212), Kanitalj (0), Ograde (36), Ovihovica (18), Plaine (39), Ripine (30), Soprahova Draga (26), Srede (23), Sveta Fumija (S. Eufemia) (12), Sveti Kristofor (S. Cristoforo) (0), Tovičeva Draga (8), Valanga (22)
Lopar (Loparo) 664 664 - - - 664 - - - Kosovo (17), Kruna (394), Lopar (Loparo) (142), Na Civi (1), Na Pešće (7), Na Polje (22), Na Stani (18), Razkrižje (4), Veliput (10), Vrh Mula (49)
Mundanija (Mondaneo) 566 566 - - - 566 - - - Mundanija (Mondaneo) (530), Palit (29), Sveti Ilija (7) Sada se iskazuje pod imenom Mundanije. Sadrži podatke i za naselje Palit.
Rab (Arbe) 752 752 - - 3 498 223 8 20 Rab (Arbe) (739), Trstenik (13)
Supetarska Draga (Valle S. Pietro) 678 678 - - - 678 - - - Gonar (38), Hržišće (6), Izpod Fruge (90), Punta (60), Ravnica (9), Supetarska Draga (Valle S. Pietro) (475)

Literatura

uredi
  • Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
  • Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001.
  • Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.

Izvori

uredi
  1. Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
  2. a b Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
  3. Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733