Luksor
Luksor (arapski: الأقصر ) se smjestio na desnoj obali Nila na području drevne Tebe. Naziv grada Luksora potječe od arapske riječi "el – Uqsor", što znači tabor ili utvrda. Moderni grad se nalazi između staroegipatskih hramova u Karnaku i Luksoru, dok su odmah s druge strane Nila Tebanske nekropole. Zbog toga je grad prozvan "najveći muzej na otvorenom u svijetu", a tisuće internacionalnih turista ga posjeti svake godine, što uvelike pomaže gospodarstvu grada.
Luksor | |
---|---|
الأقصر Al Aqṣur | |
Panorama Luxora | |
Nadimak: Najveći muzej na otvorenom | |
Država | Egipat |
Osnivanje | Prije 2123. pr. Kr. |
Površina | |
• Ukupna | 416 km² |
Koordinate | 25°41′N 32°39′E / 25.683°N 32.650°E |
Stanovništvo (2010.) | |
• Entitet | 487.896 |
Vremenska zona | Egypt Standard Time (UTC 2) |
• Ljeto (DST) | Egypt Summer Time (UTC 3) |
Stranica | www.luxor.gov.eg |
Povijest
urediPrva povijest Luksora je povijest Tebe, koja je bila glavni grad Starog Egipta od 11. dinastije (Srednje egipatsko kraljevstvo), do 20. dinastije (Novo egipatsko kraljevstvo). Nakon toga politička i vojna uloga grada opada, i kao prijestolnicu zamjenjuju ga gradovi na sjeveru (Pi-Ramzeum, Tanis, Bubastis, Sais i naposljetku Aleksandrija). No Teba je ostala vjersko središte Egipta sve do Helenističkog doba.[1]
Nakon što je Asurbanipal uništio Tebu, i postavio libijskog princa Psamtikaa na prijestolje Egipta, grad je potpuno izgubio značaj. No, posjetio ga je Aleksandar Veliki kako bi prisustvovao festivalu Opet u Amonovom hramu.
Tijekom Rimskog Carstva u Luksoru su Rimljani ustanovili dva vojna tabora, a kršćanski svećenici su između drevnih ruševina hramova ustanovili nekoliko samostana.
Danas grad ovisi o turizmu koji je ozbiljno narušen tzv. "Luksorskim pokoljem" (1997.) kada su islamski ekstremisti kod Deir el-Bahri ubili 64 ljudi (od kojih su 59 bili turisti).
Znamenitosti
urediHram u Luksoru dugačak je oko 260 metara. Jedna od zanimljivosti hrama jesu veliki stupovi koji imaju kapitele u obliku papirusa. Visoki su 19 metara, a opseg im je gotovo 10 metara.
Na sjeveru grada nalazi se Amonov hram u Karnaku, koji je danas samo selo na rubu Luksora, a nekad je također bio dio Tebe.
-
Amenhotep III. i Sobek u Luksorskom muzeju -
Džamija Abu al-Haggag u sklopu hrama -
Džamija Gurna -
Luksorska zračna luka -
Bazar u Luksoru -
Prizor s ulice
Gradovi prijatelji
urediIzvori
uredi- ↑ Povijest Luksora (engl.) Preuzeto 10. svibnja 2011.
Vanjske poveznice
uredi- Luksorska svjetska baština Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. prosinca 2012. (Wayback Machine) - interaktivne slike of 360 stupnjeva
- Theban Mapping Project: stranica posvećena znamenitostima Tebe (engl.)