Lištani
Lištani naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1] Smješteno je na padinama Dinare, na jugozapadnom dijelu Livanjskog polja, 24 km udaljenosti od Livna, na putu za Bosansko Grahovo.
| Lištani | |
|---|---|
 Lištani | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegbosanska županija |
| Općina/Grad | Livno |
| Koordinate | 43°52′33″N 16°46′34″E / 43.8758°N 16.7760°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (1991.) | 490 |
| Pozivni broj | ( 387) 34 |
 | |
  Lištani Lištani na zemljovidu BiH | |
Povijest i kultura
urediStaro je rimsko, a kasnije slavensko naselje Pelva. Naselje je idealno postavljeno za nadgledanje cjelokupnog livanjskog polja od Livna do Crnog Luga. U naselju je postojala ranokršćanska bazilika kao i više ranokršćanskih groblja. Tijekom arheoloških istraživanja 2003. godine otkiven je natpis popa Tjehodraga, jedan od najstarijih natpisa na hrvatskoj ćirilici.
Sustavna arheološka istraživanja na lokalitetu Podvornice u Lištanima kod Livna, rezultirala su otkrićem
- rimske nekropole,
- ranokršćanskoga kompleksa sastavljenoga od dviju bazilika,
- krsnoga zdenca i nekropole te
- starohrvatskoga i kasnosrednjovjekovnoga groblja. Tijekom dosadašnjih šest istraživačkih kampanja istraženo je 195 grobova. Među nalazima s ovoga lokaliteta izdvaja se na dva dijela razlomljena vapnenačka ploča s natpisom pisanim crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije i hrvatskom ćirilicom na kojem se spominje pop Tjehodrag i njegovih pet umorenih sinova. Ploča se nalazi u lapidarnoj zbirci Franjevačkog muzeja i galerije na Gorici-Livno.
Na udaljenosti 500 metara je kasnosrednjovjekovna nekropola sa stećcima. Lokalitetom dominira željeznodobna gradina, koja je u suton antike preuređena u utvrdu (castrum). U stručnoj je literaturi lokalitet Podvornice bio poznat pod imenom “Crkva Sv. Ruže”. U Lištane se locira Pelva, putna postaja (mansio) s rimske ceste Salona – Servitium koja je spajala Dalmaciju s Panonijom.[2]
Arheološko područje Lištani – Podvornice, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Istraživano je u nekoliko navrata, a svi rezultati nisu još objavljeni.
Još jedno povijesno područje – prapovijesni tumul i nekropola sa stećcima, Veliki i Mali Han, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine[4]
U stručnoj je literaturi lokalitet Podvornice bio poznat pod imenom “Crkva Sv. Ruže”. U Lištane se locira Pelva, putna postaja (mansio) s rimske ceste Salona – Servitium koja je spajala Dalmaciju s Panonijom.
Stanovništvo
uredi1991.
urediNacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:
ukupno: 490
- Hrvati - 489 (99,80%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 (0,20%)
2013.
urediNacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 546
- Hrvati - 542 (99,27%)
- Muslimani - 2 (0,37%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2 (0,37%)
Poznate osobe
uredi- Ivan Šuker, hrv. političar
- Jakov Lukač, hrv. liječnik
- Mate Rimac, inovator i poduzetnik, osnivač tvrtke Rimac Automobili
Šport
urediIzvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 24. listopada 2019.
- ↑ Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
- ↑ Arheološko područje Podvornice. kons.gov.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. kolovoza 2016. Pristupljeno 13. srpnja 2016.
- ↑ Povijesno područje Veliki i Mali Han. kons.gov.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. kolovoza 2016. Pristupljeno 13. srpnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.