Kozolike antilope
Kozolikim antilopama se ponekad naziva neformalna skupina dvaju potporodica, Caprinae i Pantholopinae. Pri tome, potporodica Caprinae obuhvaća čitav niz vrsta razvrstanih u desetak rodova (između ostalih ovce i koze), dok je potporodica Pantholopinae monotipična i ima samo jedan rod i jednu jedinu vrstu, tibetansku antilopu (Pantholops hodgsoni). Obje potporodice dio su porodice šupljorožaca.
| Kozolike antilope | |
|---|---|
 Mužjak alpskog kozoroga, Capra ibex | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Bovidae |
| Potporodica: | Caprinae Gray, 1821 Pantholopinae |
| Rodovi | |
Potporodica Caprinae Nemorhaedus | |
Ova skupina životinja poznata je od ranog miocena, no nije dostigla svoju najveću raznolikost sve do nedavnog ledenog doba, kada se velik broj njenih članova usavršio u preživljavanju u teškim, često ekstremnim, podnebljima: planinama, pustinjama i subarktičkim područjima. Nadalje, iako je većina kozolikih antilopa društveno i prilično su krupne građe, razlikuju se u mnogim pogledima. Mošusno govedo, Ovibus moschatus, prilagodilo se velikim hladnoćama tundra; američka planinska koza, Oreamnos americanus, prilagodila se veoma neprohodnom i strmovitom području Sjeverne Amerike; azijski muflon, Ovis orientalis, zauzeo je veliki dio neplodnog područja od Kašmira do Irana, uključujući mnoge pustinjske zemlje. Europski muflon, Ovis musimon, smatra se pretkom današnje domaće ovce, Ovis aries.
Mnoštvo vrsta kozolikih antilopa izumrlo je nakon ledenog doba, vjerojatno zbog ljudskog djelovanja. Od preživjelih vrsti, pet ih se smatra ugroženima. Osam vrsta klasificirano je ranjivima, dok je sedam vrsti sigurno. Sedam se vrsta smatra pod nižim rizikom.
Članovi grupe veoma se razlikuju veličinom, od jednog metra visine sivog gorala, do 2,5 metra visine mošusnog goveda. Težina je također promjenjiva, od 30 kilograma, do 350 kilograma. Mošusna goveda u zatočeništvu dostigla su težinu preko 650 kilograma.
Prema načinu života, kapridi se dijele na dva opća dijela, branitelje izvora hrane koji su teritorijalni i brane maleno područje bogato hranom od ostalih članova iste vrste, i travojede, koji se zajedno skupljaju u veća stada i slobodno lutaju kroz veće, razmjerno neplodno područje.
Branitelji izvora hrane primitivnija su grupa: obično su manje veličine, tamnije boje, mužjaci i ženke nisu pretjerano različiti, imaju duže uši, dugu grivu i rogove čiji je oblik nalik bodežu. Travojedi su razvijenija vrsta. Obično su veći, veoma društveni, te umjesto obilježavanja teritorija pomoću osjetilnih žlijezdi, razvili su jedinstvena ponašanja dominantnosti. Ne postoji oštro ograničenje između ove dvije grupe, već samo kontinuum između gorala na jednom kraju spektra i ovaca, pravih koza i mošusnih goveda na drugom.
Prema većinskom mišljenju, preci današnjih ovaca i koza (inače prilično nejasna i loše definirana pojma) preselili su se u planinska područja: ovce su postale usavršeni stanovnici podnožja planina i obližnjih ravnica, oslanjajući se na bježanje i topot u obrani od grabežljivaca; koze su se prilagodile veoma strmom podneblju gdje su one u prednosti nad grabežljivcima.
Klasifikacija
uredi- PORODICA BOVIDAE
- Potporodica Bovinae: goveda i antilope zavijenih rogova; 24 vrste u 9 rodova
- Potporodica Cephalophinae: dujker antilope; 19 vrsta u 2 roda
- Potporodica Hippotraginae: antilope travojedi; 23 vrste u 11 rodova
- Potporodica Antilopinae: gazele, patuljaste antilope i sajga antilope: 38 vrsta u 14 rodova
- Potporodica Caprinae
- Rod Ammotragus
- Rod Budorcas
- Takin, Budorcas taxicolor
- Rod Capra
- Rod Capricornis
- Rod Hemitragus
- Rod Nemorhaedus
- Rod Oreamnos
- Rod Ovibos
- Rod Ovis
- Rod Pantholops
- Rod Pseudois
- Rod Rupicapra
