Jaroslavlj

Jaroslavlj (ruski: Ярославль) je grad u Ruskoj Federaciji i upravno središte Jaroslavljske oblasti. Smješten je 250 km sjeveroistočno od Moskve na ušću rijeke Kotoroslj u Volgu. Stari dio grada je 2005. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svog radijalnog neoklasicističkog urbanističkog plana i iznimne arhitekture iz 16. stoljeća.

Jaroslavlj
Ярославль
Povijesno središte Jaroslavlja uz Volgu
Zastava Grb
Država	Rusija
Oblast	Jaroslavljska oblast
Osnivanje	1010.
Prvi spomen	1071.
Vlast
• Vrsta	Duma grada Jaroslavlja
• Gradonačelnik	Vladimir Volkov (vd.)
Površina
• Ukupna	205,80 km²
Visina	149 m
Koordinate	57°37′N 39°51′E
Stanovništvo (2018.)
• Entitet	608.722 (2957,83 stanovnika/km²)
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC 3)
• Ljeto (DST)	Moskovsko ljetno vrijeme (UTC 4)
Poštanski broj	150000—150066
Pozivni broj	7 4852
Počasti	Orden Oktobarske revolucije
Stranica	city-yar.ru
Položaj Jaroslavljske oblasti u Rusiji

Pogled na Jaroslavlj s Kremlja

Povijest

Bitka Rusa protiv Mongola i Tatara na Tugovoj gori iznad Jaroslavlja, ikona iz 17. st.

Za grad Jaroslavlj vjeruje se da je osnovan 1010. godine kao mala drvena utvrda Kneževine Velikog Rostova na sjecištu glavnih kopnenih i vodenih putova. Prvi put je spomenut 1071. god.

Plan Jaroslavlja iz 1779. godine

Glavni je grad nezavisne kneževine od 1218., a uklopljen je u Moskovsku kneževinu od 1463. godine. Nakon nekoliko požara, grad je u 16. stoljeću obnovljen u kamenu. U 17. stoljeću bio je drugi najveći ruski grad te za vrijeme poljske okupacije Moskve 1612. zapravo i glavni grad te kneževine. Današnji oblik grad je dobio velikom urbanom reformom Katarine II. Velike 1763. godine. Neke od postojećih ulica i građevina su dobile svoj današnji izgled od 1770-ih do 1830-ih.

Znamenitosti

Povijesno središte Jaroslavlja
Svjetska baština – UNESCO
Država	Rusija
Godina uvrštenja	2005. (29. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1170
Koordinate	57°37′00″N 39°51′00″E (WD)

Jaroslavljsko povijesno središte (Slobodi) ima izvanredan primjer neoklasicističkog urbanističkog radijalnog plana, nastalog za vrijeme vladavine carice Katarine Velike (1763. – 1830.), koji svjedoči o razmjeni kulturnih i arhitektonskih utjecaja Rusije sa zapadnom Europom. Središte grada čini nepravilni polukrug s radijalnim ulicama koje se šire iz središta u kojemu je Crkva sv. Ilije Proroka iz 17. stoljeća. Većina stambenih i javnih zgrada duž širokih ulica i urbanih trgova imaju dva do tri kata, a između njih smješten je veliki broj crkava s lukovičastim kupolama i manastirskih kompleksa koje imaju značajne freske iz 16. i 17. stoljeća.

U manastiru Spaso-Preobraženski ("Spasiteljeva Preobraženja") nalazi se najstarija crkva u gradu, Katedrala sv. Spaistelja (Spaski), izgrađena od 1506. – 16. godine na mjestu starije crkve iz 1216. – 24., izgrađene preko poganskog hrama iz 12. stoljeća. U 16. stoljeću, mansastir je dobio kamene zidine, a 1787. godine manastir je zatvoren i pretvoren u rezidenciju jaroslavljskih i rostovskih mitropolita. Tada su dodane mnoge građevine, a monaške ćelije preuređene.

Ostale crkve su iz 17. stoljeća i pripadaju tzv. Jaroslavljskoj vrsti (izgrađene od crvene opeke, s ukrasima od svijetlog vapnenca). Crkve Sv. Nikole Nadeina i Ilije Proroka imaju jedne od najimpresivnijih fresaka u tzv. "Zlatnom ruskom prstenu".

Na obalama Volge nalaze se brojne značajne neoklasicističke građevine poput Mitropolitske rezidencije (1680.), Crkve sv. Ilije i Tičena, Volgin toranj (1685.), Volški portal, Guvernerska kuća, Kompleks Porođenja (17. st.) i dr. Jaroslavlj se hvali i najstarijim kazalištem u Rusiji - Volkovljevim kazalištem iz 1750. godine. Ispred njega, na Volkovljevom trgu, nalazi se Demidovljev stup i obrambeni Toranj sv. Blaža.

Pored brojnih ruskih pravoslavnih crakva, tu su i jedna ruska starovjernička i jedna luteranska crkva, džamija i sinagoga.

• 
  Strelka s Katedralom Uznesenja
• 
  Katedrala Uznesenja
• 
  Katedrala sv. Spasitelja
• 
  Crkva sv. Ilije Proroka
• 
  Unutrašnjost Crkve sv. Ilije Proroka
• 
  Volkovljev trg s kazalištem 1959.
• 
  Volkovljevo kazalište
• 
  Ulica s Kapelom Aleksandra Nevskog
• 
  Katedralna džamija u Jaroslavlju
• 
  Manastir sv. Ćirila Afanaskijevskog

Prosvjeta

Zgrade Državnog sveučilišta

Brojne su ustanove za visoku naobrazbu:

• Demidovljevo sveučilište
• Politehničko sveučilište
• Ušinskovljevo pedagoško sveučilište
• Medicinska akademija
• Međunarodno sveučilište za biznis i nove tehnologije (MUBINT),

i drugi.

U vojne ustanove spadaju Visoke vojna financijska škola i Visoka protuzrakoplovna škola.

Gospodarstvo

Glavni kolodvor iz 1870.

Danas je Jaroslavlj važno industrijsko središte (petrokemijske tvornice, tvornice za proizvodnju guma, dizel-motora i brojne druge).

Promet

Grad posjeduje razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, trolejbuse i tramvaje.Postoje željeznički most preko rijeke Volge i jedan cestovni most; drugi most preko Volge je u izgradnji. Dvije su glavne putničke željezničke postaje: Jaroslavlj-Glavnij i Jaroslavlj-Moskovskij. Električni vlakovi vode do Danilova, Rostova, Aleksandrova, Nerehte i Kostrome. Dizelski vlakovi vode u Ribinsk i Ivanovo. Također, brojne linije putničkih vlakova vode kroz Jaroslavlj.

Gradovi pobratimi

Jaroslavlj je pobratim sa sljedećim gradovima:

Burgas Bugarska (2016.) Burlington, Vermont SAD (1988.) Coimbra Portugal (1984.) Da Nang Vijetnam Dubnica nad Váhom Slovačka (2016.)

Exeter Ujedinjeno Kraljevstvo (1989.) Hanau Njemačka (1994.) Jyväskylä Finska (1966.) Kassel Njemačka (1988.) Liberia Kostarika (2013.)

Nanjing NR Kina (2012.) Palermo Italija (1998.) Poitiers Francuska (1970.) San Ramón Kostarika (2013.)

Šport

• Šinnik Jaroslavlj, ruski nogometni drugoligaš
• HK Lokomotiv Jaroslavlj, ruski hokejaški prvoligaš

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada (rus.)
• Imenik gradskih organizacija (rus.)