Ivan Ivančić
Ivan Ivančić (Grabovica, 6. prosinca 1937. - Zagreb, 28. kolovoza 2014.), poznat i po nadimku Trendžo[1], bio je hrvatski atletičar i atletski trener. Natjecao se u bacanju kugle.
| |||||||||||||||||||||||
|
Trideset i pet je godina radio kao školski učitelj.[2]
Njegov najbolji osobni rezultat bio je hitac od 20,77 m koji je bacio 1983. godine.[3]
Bio je državni prvak Jugoslavije 7 puta, od 1970. do 1975. te 1977. godine. Šest je puta rušio državni rekord.[4] Na balkanskim prvenstvima u atletici prvakom je bio 1970., 1971., 1972., 1983. i 1986. godine (s 49 godina!).[5]
Sudjelovao je na Olimpijskim igrama 1972. u Münchenu (19. mjesto) i 1976. u Montrealu (16. mjesto). Sudjelovao je na prvomu svjetskom prvenstvu 1983. u Helsinkiju (12. mjesto). U Helsinkiju je nastupao s navršenih 45 godina i 244 dana. Time je do danas najstariji sudionik SP-a u bacanju kugle i u svim disciplinama na SP-u općenito.[6]
Mjesec dana prije tog SP-a, 31. kolovoza 1983. u Koblenzu postavio je svoj osobni rekord od 20,77 m.[3][7][8] Do 2010. godine to je svjetski rekord u kategoriji za muškarce od 45. do 49. godina (M45). Ni jedan športaš njegove dobi do danas nije uspio približiti mu se na bliže od 2,5 metra po duljini hitca.[9][8] Njegov rezultat iz 1980. od 20,44 m bio je svjetski rekord u kategoriji za muškarce od 40. do 45. godina (M40) sve dok nije srušen 1985. godine.[8]
Iz profesionalnih se natjecanja povukao 1987. s 50 godina.[10] Neko se vrijeme natjecao u veteranskim natjecanjima, no odustao je „jer nije mogao prihvatiti činjenicu da više ne može baciti preko 20 metara kao što je mogao prije”.[2]
Trenerska karijera
urediBio je trener hrvatske rekorderke u bacanju diska i bacanju kugle te olimpijske, svjetske i europske prvakinje u bacanju diska Sandre Perković, desetak godina.
Trenirao je još između ostalih hrvatske kladivaše: Ivanu Brkljačić,[11] Edisa Elkasevića,[12] Marina Premerua, Matiju Gregurića, Martina Markovića,[13] Nedžada Mulabegovića, Darka Kralja,[14] Mariju Tolj i dr.
Za 1995. godinu dobio je prestižnu godišnju državnu nagradu za šport "Franjo Bučar", a 2012. godine istu nagradu za životno djelo.
Izvori
uredi- ↑ Slišković, Hrvoje: Sandra Perković - znam što trebam učiniti za zlato, Jutarnji list, 13. kolovoza 2017., br. 6822, str. 15
- ↑ a b Jutarnji list Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. listopada 2012. (Wayback Machine) Tomislav Poljak: "Ivan Ivančić: Optužuju me za doping, a jedini sam živ iz svoje generacije", 8. kolovoza 2010.
- ↑ a b Sports-reference. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2011. Pristupljeno 2. srpnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ gbrathletics.com Prvenstva Jugoslavije u atletici
- ↑ Atletski savez Beograda (srp.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2010. (Wayback Machine) Atletičari
- ↑ IAAF Statistics Handbook Berlin 2009 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 5. lipnja 2011. Pristupljeno 2. srpnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Records Outdoor Men. world-masters-athletics.org. World Masters Athletics. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2011. Pristupljeno 16. kolovoza 2010.
- ↑ a b c All-Time World Rankings - Shot Put. mastersathletics.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 16. kolovoza 2010.
- ↑ World Masters Athletics. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2011. Pristupljeno 2. srpnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Nacional Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. lipnja 2011. (Wayback Machine) Dean Sinovčić: Dinaridi su najbolji bacači na svijetu, 14. lipnja 2011.
- ↑ Izjava Ivane Brkljačić za televiziju 29. kolovoza 2014.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2017. Pristupljeno 22. ožujka 2018.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ http://www.ak-dinamo.hr/preminuo-je-ivan-ivancic-najveci-atletski-trener/
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. ožujka 2018. Pristupljeno 23. ožujka 2018.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)