Harkiv
Harkiv[3] ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков)[4] drugi je po veličini grad u Ukrajini. Harkov je bio prvi glavni grad sovjetske Ukrajine, a danas je administrativno središte Harkivske oblasti, kao i administrativno središte Harkivskog rajona u sklopu oblasti. Grad je smješten na sjeveroistoku zemlje i prema popisu iz 2006. godine u njemu živi 1 461 300 stanovnika.
| Harkiv | |
|---|---|
| Харків | |
| Država |  Ukrajina |
| Oblast |  Harkovska oblast |
| Osnivanje | 1654. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Ihor Terekhov (Kernesov Blok — Uspješni Harkov - ukr.:Блок Кернеса — Успішний Харків[1]) |
| Površina | |
| • Ukupna | 306 km2 |
| Visina | 152 m |
| Koordinate | 49°55′N 36°19′E / 49.917°N 36.317°E |
| Stanovništvo (procjena 2021.) | |
| • Entitet | 1 423 343[2] (4 651 stanovnika/km2) |
| • Metropolitansko područje | 2 032 400 |
| Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC 2) |
| • Ljeto (DST) | Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC 3) |
| Poštanski broj | 61001—61499 |
| Pozivni broj | 380-57(2) |
| Gradovi prijatelji | Bangalore, Bologna, Brno, Cincinnati, Donjeck, Lille, Moskva, Nižnji Novgorod, Nürnberg, Poznań, Rize, Sankt Peterburg, Tianjin, Varna |
| Stranica | https://www.city.kharkiv.ua/ |
 | |
 Položaj Harkiva u Ukrajini | |
Harkiv je jedan od glavnih kulturnih, znanstvenih, prosvjetnih, prometnih i industrijskih središta u Ukrajini. U gradu se nalazi stotine industrijskih poduzeća, a među njima su i svjetski poznata poput Morozov Design Bureau i Malyshev Tank Factory, svjetski predvodnici u izgradnji vojne opreme i vojnih vozila još od 1930. godine. Također su prisutna poduzeća Hartron za zrakoplovnu i nuklearnu elektroniku, te poduzeće Turboatom koje se bavi proizvodnjom snažnih mehaničkih mašina.
U gradu postoji brzi metro prijevoz dužine 35 kilometara s 28 postaja. Grad je prepoznatljiv i prema Trgu slobode (ukr. Площа Свободи) koji je trenutačno prvi po veličini trg u cijeloj Europi[5] i sedmi po veličini u svijetu (trg je oko 700 metara dug a širina mu je stotinjak metara). U gradu se tijekom cijele godine održavaju razne kulturne i zabavne aktivnosti, a među poznatijim festivalima su: fikcijski Zvjezdani most,[6] glazbeni Harkovski jazz festival,[7] filmski Harkovska Sirena,[8] i međunarodni glazbeni festival Harkovski ansambli.[9]
Zemljopis i klima
urediHarkiv je smješten u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine na zemljopisnoj poziciji 49°55′0″ N 36°19′0″ E. U povijesnom smislu Harkiv se nalazi u regiji poznatoj kao Slobidska Ukrajina (Slobidščina), gdje je duži period predstavljao glavno središte cijele regije. Grad se nalazi na sjecištu rijeka Harkov, Lopan i Udi, koje utječu u sjeverni tok rijeke Donec.
Klima Harkiva umjereno je kontinentalna, zime su uglavnom vjetrovite i snjegovite, ljeta su dovoljno topla i za mnoge vrlo ugodna. Sezonske prosječne temperature zimi nisu previše hladne, ali ni ljeta nisu previše topla: temperature se uglavnom kreću između –6,9 °C u siječnju i 20,3 °C u srpnju. Prosječna količina padalina na godinu iznosi 513 mm, ponajviše u lipnju i srpnju.
Povijest grada
uredi.jpg)
Prostor na kojemu leži današnji grad Harkiv bio je naseljen u 2. tisućljeću prije Krista, a tragovi vrlo razvijene kulture datiraju u Brončano doba. Na tim su prostorima živjeli Skiti i Sarmati te se ujedno razvijala Černjahivska kultura. Grad Harkov je osnovan sredinom 17. stoljeća, a prvo gradsko sveučilište je osnovano 1805. godine u sklopu Ruskog imperija.
Harkov je u 19. st. bio centar ukrajinske kulture. 1812. su u Harkovu pokrenute prve ukrajinske novine. Grad je bio centar prosvjetnih djelatnosti. Tijekom stoljeća grad se modernizira (asfaltiraju se ceste, uvodi se željeznica, plin i struja).
Boljševici su početkom 20. stoljeća Harkov proglasili glavnim gradom Sovjetske Ukrajine, kontrirajući političarima Ukrajinske Narodne Republike koja je imala političko središte u Kijevu. Tijekom 1930-ih su u grad stigli brojni doseljenici iz ukrajinskih sela u kojima je vladala glad.
U Sovjetskom Savezu grad je postao vrlo razvijenim vojnim i političkim središtem, a prije same okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, iz grada su evakuirani tenkovi i vojna vozila koja su kasnije imala presudnu ulogu u oslobađanju teritorija Sovjetskog Saveza. Grad Harkov je proizveo i poznati ukrajinski tenk T-34, koji se nastavio proizvoditi nakon završetka Drugog svjetskog rata. Nakon Moskve i Lenjingrada, Harkov je predstavljao najveće znanstveno i industrijsko središte Sovjetskoga Saveza.
Nakon osamostaljenja Ukrajine, Harkiv postaje centar istočnog dijela zemlje s većinom proruskim stanovništvom. Tijekom Narančaste revolucije 2004. – 2005. je bio glavni centar dijela Ukrajine koja je podržavala Viktora Janukoviča, protivnika vođe revolucije Viktora Juščenka. Stanovnici Harkiva žele jače veze Ukrajine s Rusijom, nasuprot sljedbenicima Juščenka koji žele veze sa Zapadom.[nedostaje izvor]
Promet grada
urediGrad Harkiv predstavlja jedan od prometno najrazvijenijih gradova Ukrajine. Također je povezan zračnom linijom s većim brojem svjetskih gradova. U samom gradu moguće je koristiti nekoliko oblika prijevoza, a možda najbrži oblik je metro prijevoz, koji funkcionira još od 1975. godine, uključujući tri različite linije s 28 stanica. Harkivski busevi dnevno prevezu oko 12 milijuna putnika, a također se koriste i trolejbusi, tramvaji i maršerutke (mini busevi).
Prva željeznička stanica u Harkivu otvorena je 1869. godine u sklopu željezničke linije Kursk – Harkov – Azov, sa sjevera Rusije prema Azovskom moru na jugu Ukrajine. Harkivska željeznička postaja je rekonstruirana i proširena 1901., ali je tijekom Drugog svjetskog rata uništena. Novi željeznički kolodvor je sagrađen 1952. godine. Gradom u sklopu Harkivske zračne luke također prometuje oko 200 letova dnevno, a letovi prema Kijevu i Moskvi su svakodnevni. Također postoje česti regularni letovi prema Beču i Istanbulu.
Gospodarstvo
urediNakon raspada SSSR-a gospodarstvo grada naglo slabi. Industrija se počinje oporavljati nakon 2000., te do danas gospodarska snaga grada brzo raste. Grad je centar velikih industrijskih poduzeća (Turboatom, Mališev, Hartron).
Znamenitosti
urediU Harkivu se nalazi najviša pravoslavna crkva na svijetu, Katedrala navještenja visoka 80 m. Značajna je i Katedrala uznesenja Marijina. Trg slobode je treći trg po veličini u Europi. Značajan je park i spomenik Tarasa Ševčenka. Poznata je zgrada Deržprom građena u modernom stilu konstruktivizma.
Galerija
uredi-
Sjecište gradskih rijeka; Lopan i Harkiv -
Harkivski državni institut za kulturu -
Spomenik knezu Jaroslavu Mudrom -
Kapela Svete Tatjane -
Ukrajinska pravoslavna katedrala Presvetog navještenja -
Pogled na rijeku Lopan i dio grada -
Rimokatolička katedrala Sv. Marije u Gogoljevoj ulici -
Pokrovska katedrala i sjemenište
.jpg)
_%D0%B8_%D0%9E%D0%B7%D0%B5%D1%80%D1%8F%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%83%D1%8E_%D1%86%D0%B5%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D1%8C_(%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B2%D0%B0)._%D0%A5%D0%B0%D1%80%D1%8C%D0%BA%D0%BE%D0%B2.jpg)
Gradovi prijatelji
uredi
|
Izvori
uredi- ↑ Stranka nazvana po njenom osnivaču i vođi Genadi Adolfovič Kernesu (ukrajinski: Геннадій Адольфович Кернес, ruski: Генна́дий Адо́льфович Ке́рнес, 27. lipnja 1959.–17. prosinca 2020.), ukrajinskom političaru koji je bio gradonačelnik Harkova od 2010. do svoje smrti 2020.
- ↑ Svjetska gradska populacija [Svjetska gradska populacija]. worldpopulationreview.com (engleski). Pristupljeno 14. svibnja 2022.
- ↑ U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
- ↑ Harkiv | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
- ↑ Trg slobode (Площадь Свободы)
- ↑ Zvjezdani most
- ↑ Harkovski jazz festival
- ↑ Siren Film Festival. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2012. Pristupljeno 12. travnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Harkovski ansambli
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p Міста-побратими – Харківська міська рада. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2013. Pristupljeno 24. studenoga 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Чорногорське місто Цетіньє стало партнером Харкова. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
- ↑ Cincinnati USA Sister City Coalition
- ↑ Харків і Газіантеп - міста-побратими. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
- ↑ Poznań - Miasta partnerskie