Društveni mediji

Društveni mediji definiraju se kao novi izvori internetskih informacija koje nastaju, kruže i koriste se od strane potrošača s ciljem međusobno razmjene informacija o proizvodima, markama, uslugama i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne medije, kao što su: blog, sobe za chat, e-pošta, internetski forumi, društvene mreže i dr.

Ikone društvenih medija.

Klasični mediji predstavljaju tradicionalni oblik informiranja javnosti. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih interesa. Tako na određenoj web stranici nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do hobijskih i slobodnih.

Izum telegrafa pridonio je socijalizaciji i povećanju komunikacije među ljudima. Pojavom radija i televizije rođena je prva informacijska revolucija. Sve do pojave interneta 1970-ih nije postojala prava interaktivnost, odnosno medij koji povezuje velik broj korisnika. Jedna od prvih koja je zaživjela na internetu, usluga je za slanje i primanje elektroničke pošte. Danas je e-mail jedan od najvažnijih komunikacijskih alata, te nezaobilazni dio poslovne korespondencije. Razvoj internetskog okruženja pratila je prava ekspanzija raznih usluga poput Napstera, do pojave Wikipedije i prvih servisnih blogova krajem 1990-ih. Myspace jedna je od prvih popularnijih društvenih medija. Kasnije su se pojavile nove društvene mreže kao što su: Facebook, Twitter, YouTube i Flickr. Učinkoviti marketinški rezultati postižu se pravilnom kombinacijom korištenja ovih usluga, kao i odgovarajućim ciljanjem tržišta. Zbog široke rasprostranjenosti i ekspanzije, društveni mediji koriste se u razne svrhe. Njih koriste i stručnjaci koji se bave marketingom, medijima, komunikacijom ili odnosima s javnošću.

Društveni medij društvena je struktura sastavljena od čvorova (koji su općenito pojedinci ili organizacije) povezanih jednom ili više međuovisnosti, kao što su: vrijednosti, vizije, ideje, financijski interesi, prijateljstva, sličnosti, razlike, sukobi, kupnja, povezanost preko mreža. Rezultirajuća struktura često može biti vrlo složena. Čvorovi su pojedinačni akteri unutar medija, a veze su odnosi između aktera. Može postojati mnogo različitih veza između čvorova. Ovi se koncepti često prikazuju u obliku dijagrama društvenih medija gdje su čvorovi točke, a veze linije.