Wikipedija

Dodatak:Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj

Karta Hrvatskih otoka u Jadranskom moru.
Luka u gradu Hvaru, na otoku Hvaru

Ovo je popis naseljenih otoka u Hrvatskoj, poredan po broju stanovnika na dan 31. ožujka 2001. godine, uz usporedni popis 2011. godine. U hrvatskom dijelu Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena[1], što hrvatske otoke čini najbrojnijim u Jadranskom moru i drugim po brojnosti na Sredozemlju (grčko otočje je najbrojnije).[2][nedostaje izvor]

Samo je 47 otoka bilo naseljeno 2011. godine, u smislu da je najmanje jedna osoba prebivala na tom otoku. Stariji podatak o 67 naseljenih otoka bio je za broj otoka koji na sebi imaju naselja.[3] Od otoka s naseljem 19 ih je izgubilo stalne stanovnike kao rezultat slabe ekonomske aktivnosti[4] i zbog preseljavanja najstarijih stanovnika s opustjelih otoka u staračke domove na obližnjim otocima. Godine 2012. bilo je zabilježeno da je jedan hrvatski otok dobio stalnog stanovnika, otok Veliki Budikovac.[5]

Hrvatski otoci su naseljeni od vremena stare Grčke: Hvar je bio naseljen već između 3500 i 2500 pr. Kr.[6] kada je Dionizije I. iz Sirakuze tamo osnovao koloniju u 4. stoljeću pr. Kr.[6][7].[koje stoljeće?][ref. je za Vis?]

Glavne industrije na otocima su poljoprivreda (primarno vinogradarstvo i maslinarstvo), ribarstvo i turizam. Lokalna ekonomija je relativno nerazvijena, tako da hrvatska vlada pruža razne oblike potpore i zaštite kroz Zakon o otocima da bi stimulirala ekonomiju na otocima, što uključuje ukidanje mostarine i jeftinije ili besplatne karte za trajekte i brodove za otočane.[8]

Legenda gustoće naseljenosti

██ 0 – 10 osoba na km²

██ 10 – 50 osoba na km²

██ 50 – 100 osoba na km²

██ 100 – 150 osoba na km²

██ 150< osoba na km²

Plaža na otoku Braču.
Kornatski otoci.
Šuma na otoku Visu.
Otok Rab.
Vinograd na otoku Visu.
Otok Pašman – Pogled s Bokolja na mjesto Pašman
# Otok Broj
stanovnika 2001.[9] 		Broj stanovnika 2011.[10] Površina[9]
(km²) 		Najviša točka[9]
(metara) 		Gustoća
naseljenosti 2001.
(osoba na
km²) 		Gustoća
naseljenosti 2011.
(osoba na
km²)
1. Krk 17.860 19.383 405,78 568 44,0 47,8
2. Korčula 16.182 15.522 276,03 569 58,6 56,2
3. Brač 14.031 13.956 394,57 780 35,6 35,4
4. Hvar 11.103 11.077 299,66 628 37,1 37,0
5. Rab 9480 9328 90,84 410 104,4 102,7
6. Pag 8398 9059 284,56 349 29,5 31,8
7. Lošinj 7771 7587 74,68 589 104,1 101,6
8. Ugljan 6182 6049 50,21 286 123,1 120,5
9. Murter 5060 4895 18,60 125 272,0 263,2
10. Čiovo 4455 5908 28,80 217 154,7 205,1
11. Vis 3617 3445 90,26 587 40,1 38,2
12. Cres 3184 3079 405,78 639 7,8 7,6
13. Pašman 2711 2845 63,34 272 42,8 44,9
14. Dugi otok 1772 1655 114,44 337 15,5 14,5
15. Vir 1608 3000 22,38 112 71,9 134,0
16. Šolta 1479 1700 58,98 236 25,1 28,8
17. Mljet 1111 1088 100,41 513 11,1 10,8
18. Lastovo 835 792 46,87 415 17,8 16,9
19. Iž 557 615 17,59 168 31,7 35,0
20. Prvić 453 403 2,37 75 191,1 170,0
21. Šipan 436 419 15,81 224 27,6 26,5
22. Koločep 294 163 2,4[11] 125[11] 122,5 67,9
23. Zlarin 276 284 8,19 169 33,7 34,7
24. Lopud 269 249 4,63[12] 216[12] 58,1 53,8
25. Silba 265 292 14,98 83 17,7 19,5
26. Vrgada 242 249 3,7[13] 115[13] 65,4 67,3
27. Krapanj 237 170 0,36[14] 1,5[14] 658,3 472,2
28. Molat 207 197 22,82 148 9,1 8,6
29. Ist 202 182 9,7[15] 174[15] 20,8 18,8
30. Susak 188 151 3,8[16] 98[16] 49,5 39,7
31. Drvenik Veli 168 150 12,07 178 13,9 12,4
32. Olib 147 140 26,09 74 5,6 5,4
33. Kaprije 143 189 6,97 132 20,5 27,1
34. Žirje 124 103 15,06 134 8,2 6,8
35. Ilovik 104 85 5,2[17] 92[17] 20,0 16,3
36. Rava 98 117 3,6[18] 98[18] 27,2 32,5
37. Unije 90 88 16,92 132 5,3 5,2
38. Premuda 58 64 9,25 88 6,3 6,9
39. Drvenik Mali 54 87 3,3[19] 79[19] 16,4 26,4
40. Sestrunj 48 48 11,1[20] 185[20] 4,3 4,3
41. Zverinac 48 43 4,2[21] 111[21] 11,4 10,2
42. Rivanj 22 31 4,4[22] 112[22] 5,0 7,0
43. Biševo 19 15 5,8[23] 239[23] 3,3 2,6
44. Ošljak 18 29 0,33 90 54,5 87,9
45. Vele Srakane 8 3 1,15[24] 59[24] 5,3 2,6
46. Kornat 7 19 32,30 237 0,2 0,6
47. Male Srakane 2 2 0,61[25] 40[26] 3,27 3,3
48. Sveti Andrija 1 0 0,14[27] 30 7,1
49. Veliki Budikovac 1 [28] 0 0,317 ?
50. Vrnik ? 0 0,282 ? ?

Izvori

uredi
  1. ↑ Zakon o otocima. Narodne novine. Pristupljeno 16. rujna 2021.
  2. ↑ Faričić, Josip. 23. veljače 2006. Hrvatski pseudo-otoci. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  3. ↑ Statistički ljetopis 2009. www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 11. ožujka 2021.
  4. ↑ Treglav, Bojan. 1. rujna 2006. Za otoke milijardu kuna godišnje! (PDF). Vjesnik. Vjesnik d.d. str. 2. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  5. ↑ HRT, emisija o turizmu, emitirana u razdoblju od 11. – 17. srpnja 2012.
  6. ↑ a b Povijest. 2005. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  7. ↑ Gazija, Dražen. Povijest otoka Visa. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  8. ↑ Zakon o otocima. Narodne novine. 21. studenoga 2018. Pristupljeno 16. rujna 2021.
  9. ↑ a b c Statistički ljetopis 2005. www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 11. ožujka 2021.
  10. ↑ Registar otoka. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Pristupljeno 16. rujna 2021.
  11. ↑ a b Koločep :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  12. ↑ a b Otok Lopud, Dubrovnik. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  13. ↑ a b Vrgada :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  14. ↑ a b Turistička zajednica Brodarica – Krapanj. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  15. ↑ a b Ist :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  16. ↑ a b Susak :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  17. ↑ a b Ilovik :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  18. ↑ a b Rava :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  19. ↑ a b Drvenik Mali :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  20. ↑ a b Sestrunj :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  21. ↑ a b Zverinac :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  22. ↑ a b Rivanj :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  23. ↑ a b Biševo :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  24. ↑ a b Vele Srakane :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  25. ↑ Coastline lenghts and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000
  26. ↑ DSC Mali Lošinj. DSC Lošinj. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  27. ↑ Sveti Andrija :: peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. listopada 2006.
  28. ↑ HRT, emisija o turizmu, emitirana u razdoblju od 11. – 17. srpnja 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dodatak:Popis_naseljenih_otoka_u_Hrvatskoj&oldid=7066147"