Crnac (Virovitičko-podravska županija)

Crnac
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Virovitičko-podravska
Načelnik	Mato Damjan
Naselja	10 općinskih naselja
Površina	79,4 km2
Površina središta	22,7 km2
Koordinate	45°41′46″N 17°56′13″E / 45.696°N 17.937°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1116
– gustoća	14 st./km2
Urbano	407
– gustoća	18 st./km2
Odredišna pošta	33515 Orahovica
Stranica	opcina-crnac.hr
	Crnac Crnac na zemljovidu Hrvatske

Crnac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Općinska naselja

Breštanovci, Crnac, Krivaja Pustara, Mali Rastovac, Milanovac, Novo Petrovo Polje, Staro Petrovo Polje, Suha Mlaka, Veliki Rastovac i Žabnjača

Zemljopis

Stanovništvo

Pri popisu stanovništva iz 2001. godine općina Crnac imala je 1772 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:

Breštanovci – 164
Crnac – 668
Krivaja Pustara – 7
Mali Rastovac – 79
Milanovac – 107
Novo Petrovo Polje – 151
Staro Petrovo Polje – 185
Suha Mlaka – 137
Veliki Rastovac – 264
Žabnjača – 10

Općina Crnac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1446	2104	1884	2122	2267	2891	2967	4096	4507	4694	4172	3229	2433	2141	1772	1456	1116
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Orahovica. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Zdenci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Crnac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	853	1368	918	959	970	1170	1099	1296	1173	1226	1120	909	794	777	668	494	407
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Breštanovci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Nacionalni sastav, 2001.

Hrvati – 1584 (89,39 %)
Srbi – 154 (8,69 %)
Albanci – 4
Slovaci – 4
Mađari – 2
Makedonci – 2
Bošnjaci – 1
Česi – 1
neopredijeljeni – 19 (1,07 %)
nepoznato – 1

Uprava

Povijest

Selo se prvi put spominje 1480. pod imenom Czernecz, pod tursku vlast pada 1543. nakon pada Valpovačke utvrde, 1688. nakon oslobođenja od Osmanlija uvedena je Komorska uprava Bečkog dvora koja traje do 1723. Do 1848. selo i okolica nalaze se u feudalnom društvenom uređenju. Od 1862. pripadaju raznim veleposjednicima, koji nakon Prvog svjetskog rata gube svoje posjede, a do potpune likvidacije posjeda dolazi nakon Drugog svjetskog rata. 1952. Crnac s okolnim mjestima postaje općina u kotaru Našice sve do ukinuća 1962. kada postaje dio općine Orahovica. Tokom Domovinskog rata veliki broj mještana sudjeluje u obrani Hrvatske kroz 2. bojnu 132. brigade Hrvatske vojske Našice-Orahovica i postrojbi policije. 1993. nakon formiranja Virovitičko-podravske županije, Crnac ponovno dobiva status općine.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Kultura

Šport

Josip Klobučar (rođen u Velikom Rastovcu), pilot, reprezentativac Jugoslavije i Hrvatske u sportskom letenju avionima.
NK Crnac

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Crnac (Virovitičko-podravska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[1]

[2]

[3]