Brijuni
Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.[1] Sastoje se od dva otoka i dvanaest otočića.[2]
| Brijuni | |
|---|---|
 Nacionalni park Brijuni
| |
| Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°E | |
| Lokacija | Istarska županija |
| Država |  Hrvatska
|
| Površina | 33,9 km2 |
| Najbliži grad | Pula |
| Utemeljen | 27. listopada 1983. |
| Službena stranica | Nacionalni park Brijuni |
  NP Brijuni Brijuni na zemljovidu Hrvatske | |
.svg)
Zemljopis
urediNalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot Fažane, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80 % ukupne površine).
Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Obljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.
Povijest
uredi
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao Bizant. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.
Brijunski sastanci
urediBrionsko otočje je odavno bilo i ostalo sinonim za glamur. Još početkom 20. stoljeća tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franz Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, književnici George Bernard Shaw i Thomas Mann. No, pravi procvat otočje je doživjelo od 1950-ih godina, kada je Josip Broz na Brionima ugostio 90 državnika iz 60 zemalja.
Osim što je s egipatskim predsjednikom Nasserom i indijskim predsjednikom vlade Nehruom potpisao Brionsku deklaraciju, ugostio je i francuskog predsjednika de Gaullea, njemačkog kancelara Brandta, vođu SSSR-a Brežnjeva, britanskog državnika Churchilla, predsjednika SSSR-a Hruščova, egipatskog predsjednika Sadata, iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog predsjednika Fidela Castra. Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: Gina Lollobrigida, Sophia Loren, Richard Burton, te Angelina Jolie u novije vrijeme.
Na Brijunima je svjetski glasoviti hrvatski fizičar Dubravko Tadić bio glavni organizator prve međunarodne konferencije iz fizike u neovisnoj Hrvatskoj VIIth Adriatic Meeting on Particle Physics, zajedno s D. Klabučarom i I. Picekom. Održala se od 13. – 20. rujna 1994.).[3]
Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je Brijunski sastanak od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima Hrvatske vojske i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja čija je uspješna izvedba Hrvatskoj (i BiH) donijela mir.[4]
Danas su i meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.
Vidi još
urediGalerija slika
uredi-
-
-
-
-
Arheološki lokalitet, Verige -
-
-
-
-
-
-
Ostaci bizantskog kaštela -
-
Spomen-ploča Robertu Kochu -
Brijuni, Pula i okolica iz zraka -
_-_panoramio.jpg)
Izvori
uredi- ↑ Brijunski otoci | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 6. travnja 2022.
- ↑ Istarski otoci - Otočni sabor. www.otocnisabor.hr. Pristupljeno 25. siječnja 2021.
- ↑ Metelgrad Tihomir Vukelja: Dubravko Tadić. Fakultet organizacije i informatike Varaždin. (pristupljeno 5. travnja 2020.)
- ↑ Brijunski transkript
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brijuni |