Barić Draga

naselje u Hrvatskoj, Općina Karlobag, Ličko-senjska županija

Barić Draga je podvelebitsko mjesto uz more. Nalazi se u sastavu općine Karlobag u Ličko-senjskoj županiji. Smješteno je u središte obalnog odsjeka podno Velebita između Devčić Drage i rta Dugi.

Barić Draga
Barić Draga - pogled sa zapadne strane
Država Hrvatska
Županija Ličko-senjska
Općina/gradKarlobag

Površina39,6 km2[1]
Koordinate44°22′N 15°16′E / 44.37°N 15.27°E / 44.37; 15.27

Stanovništvo (2021.)
Ukupno72 [2]
– gustoća2 st./km2

Odredišna pošta53288 Karlobag [3]
Pozivni broj 385 (0)53
AutooznakaGS

Zemljovid

Barić Draga na zemljovidu Hrvatske
Barić Draga
Barić Draga

Barić Draga na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis

uredi

Cestovni pravci i okolna mjesta

uredi

Smještena je na cestovnom pravcu ZadarRijeka. Od Zadra je udaljena 65 km u pravcu Rijeke. Geografska širina je 44° 22' sjeverno, dužina 15° 16' istočno. Nalazi se u podvelebitskom kanalu, nasuprot nje je otok Pag. Bliži gradovi su Karlobag, Starigrad, Zadar, Pag, Novalja, Stara Novalja. U blizini se nalazi i nacionalni park Starigrad-Paklenica, te park prirode Velebit. Najbliža manja mjesta su Devčić Draga, Lukovo Šugarje, te Mandalina i Tribanj. Obala u tom području je dosta razvijena, te je čini niz uvala i lučica. Okolne uvale su Dračuša, Pržunac, Pržunčić, Široka, Portić, Križ, Dujmovača. Plaže su kamene, a bentalni reljef izrazito jednoličan i pjeskovit.

More i vjetar

uredi

Temperature mora su nešto niže nego u ostalim dijelovima Hrvatske, a razlog tome leži u činjenici da su u ovom području česte vrulje, tj. podzemne velebitske vode koje istječu u more. Upravo to je i razlog vrhunske čistoće i kvalitete mora, a samim time i morske flore i faune.

Ovaj kraj poznat je i po buri. Sjeveroistočni vjetar koji ovdje puše često je i orkanskih razmjera. To je jedan od razloga i čistoće, ali i relativno nešto niže temperature mora. Bura je uzrok i mnogih brodoloma koji su se dogodili u ovom kraju, od kojih su neki završili tragično od kojih je najsvježiji primjer mladog češkog turista koji je izgubio život, zbog jednog takvog iznenadnog ljetnog burina.

Reljef

uredi
 
Mulo u Barić Dragi

Obala i čitava primorska padina ovog odsjeka građena je od vapnenca i breče gornje krede; pravac pružanja slojeva paralelan je s obalom. Razlike petrografskog sastava, osobito kod breča, nagib primorske padine i slojeva, broj i veličina suhih draga (vododerine), koje se spuštaju k moru, određuju oblik razvedenosti toga dijela obale. Djelovanje valova najjače je u dragi za juga, jer frontalnu udara u samo srce mjesta. Nemilosrdna bura, srećom, samo s kraja puše, a uništava obalu susjednog otoka Paga. Mjestimično se može naći i šljunkovitih žala. Njihov je postotak u vezi sa sastavom breča, koje se pod udarom valova mehanički lako rasipaju.

Uvale

uredi
 
Pogled na staru dragu

Važnije uvale u blizini Barić Drage su : Običaj, Lisarica, Mandalina (Trstenica), Tamnička, Dujmovača, Veli i Mali Pržunac, Dračuša i Devčić Draga. Ove drage i uvale se nalaze na ulazu uskih draga. Dobri su zakloni od bure za manje brodove, a Tamnička i djelomično Mandalina vrlo su dobro zaklonjene i od sjeverozapadnih vjetrova. U uvali Mandaline izgrađen je mali zidani gat, uz koji je dubina 2,5 – 4 m; uza nj mogu pristati po dva manja broda. Ova je uvala u doba Austro-Ugarske monarhije bila granica između Hrvatskog primorja i Dalmacije. Vrijednost je ove uvale u tome što se u njoj od svih luka Velebitskog kanala najmanje osjeća štiga, te se u nju mogu ukloniti i veći brodovi. Gotovo u svim uvalama, a pogotovo u Barić Dragi, izgrađene su bitve za vezanje brodova, a Barić Draga, Lisarica, Devčić Draga i Pržunac imaju i gatove od grubo istesana i naslagana kamenja. Istaknute su točke rt Široka i rt Dugi.

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva it 2001. ima 124 stanovnika. Apsolutna većina u mjestu su Hrvati. Uglavnom je stanovnišvo migriralo prema većim sredinama, ponajprije prema Zadru i Rijeci, te jedan manji dio prema Zagrebu i Splitu i to uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Lokalno stanovništvo se bavi ribolovom i turizmom. Stanovništvo je pomorski orijentirano, dok se u današnje vrijeme više bave turističkim djelatnostima. Barić Draga ima oko 400 kuća od kojih su većina kuće za odmor. U prošlosti stanovništvo je živjelo u malenim zaseocima patronimičkih naziva : Devčići, Šarići, Vukići i Zubčići (Lisarica). Iako je stanovništvo povezano s planinom ono je većinom upućeno na more.

  • 2011. – 125 (Hrvati – 120, ostali 5)
  • 2001. – 124
  • 1991. – 85 (Hrvati – 85)
  • 1981. – 141 (Hrvati – 137, ostali – 4)
  • 1971. – 168 (Hrvati – 168)

Izvor

uredi
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Naselje Barić Draga: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
236
266
410
449
432
405
474
366
236
168
141
85
124
125
72
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Ime Barići iskazano u 1890., Barić-Draga iskazuje se redovito od 1931., a Barić Draga od 1981. nadalje. U 1869. i 1880. podaci su sadržani u naselju Lukovo Šugarje. Iskazuje se kao naselje od 1948. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

uredi

Barić Draga se nalazi u sastavu općine Karlobag. Načelnik općine Karlobag je Ivan Tomljenovic.

Gospodarstvo

uredi
 
Ribarski brodovi u Barić Dragi

Stanovništvo je uglavnom migriralo prema većim gradovim (Zadar, Rijeka) te se bavi ekonomskim djelatnostima, dok kod preostalog domicilnog stanovništva dominiraju uslužne i turističke djelatnosti, te ribarstvo.U ovom kraju postoji više ugostiteljskih objekata, ali prvenstveno dominira turizam.

Turizam

uredi

Gotovo svi se bave turizmom, prvenstveno iznajmljivanjem privatnog smještaja (apartmani i sobe). Barić Draga je privukla veliki broj stranih turista, prvenstveno iz Njemačke, Italije, pa i Slovenije. Razvijen je obiteljski turizam, jer lokalno stanovništvo njeguje dugoročne odnose sa svojim gostima, tako da su česti slučajevi da pojedine njemačke i talijanske obitelji dolaze svake godine u istom terminu i to preko 40 godina, jer se tradicija dolaska na odmor u ovo mjesto prenosi s koljena na koljeno. Ti gosti su se asimilirali s lokalnim stanovništvom, te se na njih više niti ne gleda kao na goste u klasičnom smislu te riječi, već više kao dobre prijatelje.

Ribarstvo

uredi

Što se tiče ribarstava – more u podvelebitskom kraju slovi za najčišći i najkvalitetniji dio Jadrana, pa je samim time i riba iz ovog mora vrhunske kvalitete. Najčešće se love oslići i arbuni, ali i ostala visokokvalitena kako bijela, tako i plava riba, a u posebne delicije spadaju poznati škampi.

Obrazovanje

uredi

U samom srcu mjesta je zgrada škole još iz vremena dok je Barić Draga bila centar obrazovanja ovog kraja. Danas je najbliža osnovna škola u Karlobagu, a srednja u Zadru.

Šport

uredi

Postojali su košarkaški turniri mladih, koji su se održavali dvije godine za redom, po principu 3 na 3, mješovitih parova sa simboličnom nagradom koja se dodjeljuje pobjedniku. Za života pokojnog Zvonka Barića održavala su se i tzv. "potezanja konopa".

Zanimljivosti

uredi

Svake godine se tradicionalno obilježava Velika Gospa, tj. 15. kolovoza kada se održava velika fešta. Fešta je središnji dio godine u Barić Dragi. Okupljaju se rodbina i turisti i svi zajedno slave do kasno u noć. Fešta se prvi puta održala 1999. godine, na inicijativu mještana, a organizacijski je prednjačio pokojni Zvonko Barić. Zaštitnik mjesta je Sveti Nikola koji je ujedno i zaštitnik pomoraca.

U sklopu mjesta postoji lokalno groblje, napuštena policijska stanica, te zgrada bivšeg odmarališta policije.

Nova riva

uredi

Što se tiče daljneg razvoja mjesta,nedavno je u Barić Dragi otvorena nova preuređena riva, te su obnovljene sve važnije pristupne ceste magistrali.

Galerija

uredi

Povezani članci

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.