Avignon

Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.

Avignon
Zastava Avignona	Grb Avignona
Geslo: Unguibus et rostro (latinski: Kandžama i kljunom)
Avignon class=notpageimage| Avignon na karti Francuske
Koordinate : 43°57′00″N 04°48′27″E Vremenska zona : CET (GMT 1)
Uprava
Pokrajina	Provansa-Alpe-Azurna obala
Departman	Vaucluse (84)
Okrug	Avignon
Kanton	Glavno mjesto 4 kantona
Zemljopis
Visina	najniža: 10 m, najviša: 122 m, prosječna: 23 m
Površina	64,78 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika	89 300 stanovnika
Gustoća	1 326,6 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj	84000
INSEE kôd	84007
Službena stranica	http://www.avignon.fr/
Portal:Francuska

Povijest

Antičko doba

Područje gdje se nalazi današnji Avignon je naseljeno u ranoj povijesti, u današnjem sjevernom dijelu grada (le Rocher les Doms), gdje se nalazila keltska naseobina. Avenio tj. Avignon su osnovali Fokejci 539. pr. Kr. iz marseljske kolonije (Massilia), na području jednog galskog plemena. Za vrijeme rimske vladavine, grad je postao jedan od najprosperitetnijih gradova u Narbonskoj Galiji (Gallia Narbonensis).

Danas nije ostalo puno dokaza iz tog vremena, osim dijelova foruma iz ulice Molière.

Srednji vijek

Grad je bio teško oštećen u 5. stoljeću, u barbarskim provalama. Padao je u ruke Gotima, kraljevstvima Burgundije i Arlesa, Ostrogotima, te na kraju 612. godine, Francima pod vodstvom Teodorika I., merovinškog vladara Austrazije. 736. godine, grad je pao u ruke Saracenima, te su ga 737. razorili Franci pod vodstvom Karla Martela, zbog udruživanja s Arapima.

Nakon podjele carstva Karla Velikog, Avignon je postao dio kraljevstva Arlesa ili kraljevstva dvije Burgundije, te su ga držali grofovi Provanse i Forcalquiera, pa Toulousea i Provanse. Avignon je bio republika s konzularnom vladom od 1135. do 1146.

Krajem 12. stoljeća, proglašena je nezavisnost, koja je srušena 1226. u albižanskom pohodu, nakon što su građani odbili pustiti u grad kralja Luja VIII. i papinsko poslanstvo.

7. svibnja 1251. godine, Avignon je dan u posjed grofovima Alfonza od Poitiersa (Alphonse de Poitiers) i Karlu Anžuvincu (Charles d’Anjou), braći kralja. Nakon smrti Alphonsea, 1271. godine, Filip III. je nasljedio njegov dio, te ga je 1285. predao svom sinu Filipu Lijepom. Tako je grad potpao pod francusku krunu.

Razdoblje papā

Palais des papes

Trg ispred Palače papā

Plan palače 1914. godine

Avignon, natpis

Podrobniji članak o temi: Avinjonsko papinstvo

Avignon je poznat kao staro sjedište poglavara Rimokatoličke Crkve.

1309. godine, papa Klement V. odabrao je Avignon kao svoju rezidenciju. U to vrijeme gradom i okolicom je vladala grofovija Venaissin, koja je bila pod kraljevima Sicilije iz plemićke dinastije Anžuvinci (Anjou). 9. ožujka 1309. godine, posjed je Ivana I. Napuljska, kraljica Napulja i grofica Provanse, prodala Klementu Šestom za 80 000 forinti.

Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do 1791. godine, kada je u Revoluciji, vraćen u sastav Francuske.

Ukupno su devet papā vladali iz Avignona, od toga dvoje antipapā. Grad je, umjesto Rima, bio papinsko središte do 13. siječnja 1377.

Pape koji su vladali iz Avignona:

• 1309. – 1316. Klement V.
• 1316. – 1334. Ivan XXII.
• 1334. – 1342. Benedikt XII.
• 1342. – 1352. Klement VI.
• 1352. – 1362. Inocent VI.
• 1362. – 1370. blaženi Urban V.
• 1370. – 1378. Grgur XI.
• 1378. – 1394. protupapa Klement VII.
• 1394. – 1423. protupapa Benedikt XIII.

Razdoblje avinjonskog papinstva se naziva i „babilonsko progonstvo” u usporedbi s biblijskim progonstvom Izraelaca. Kada je Grgur XI. vratio papinsko sjedište natrag u Rim, u Avignonu je postavljen legat. Pape su se vratili natrag u grad za vrijeme zapadnog raskola (1379. – 1411.). Od tada je opet gradom upravljao legat uz pomoć, od 1542. godine, vicelegata. 1691. godine, ukinuta je funkcija legata i gradom je upravljao vicelegat.

U razdoblju od 1335. do 1364. je građena papinska palača "Palais des Papes" koja je služila i u svrhu obrane papā, jer gradske utvrde nisu bile dovoljno jake. Zgrada je građena u gotičkom stilu, s vrlo debelim zidovima. Bila je korištena i kao vojarna za vrijeme Revolucije.

Poslije odlaska papā

Avignon je preživio kao papinska enklava, iako je preko Rone postojao veliki francuski vojni garnizon u Villeneuve-lès-Avignonu. Francuski su kraljevi silno nastojali priključiti grad svojoj kruni. 1476. godine, Luj XI. je poslao vojsku u opsadu grada, zbog izbora Giuliana della Rovere za legata, umjesto njegovog izabranika Charlesa od Bourbona. Vojsku je povukao tak nakon što je njegov izabranik proglašen kardinalom. 1536. godine, Franjo I. je napao ovaj papinski teritorij kako bi istjerao tadašnjeg vladara Provanse Habsburgovca Karla V. 1583. godine, Henrik III. Valois je pokušao zamijeniti Saluzzo za Avignon, ali je papa Grgur XIII. to odbio.

1663. godine, kralj Luj XIV. je okupirao Avignon, izazvan napadom na svog veleposlanika u Rimu. Nakon isprike kardinala Chigija, iduće godine je grad vraćen. Još jedan pokušaj okupacije grada se dogodio i 1688. godine.

Kralj Luj XV., je nezadovoljan postupcima Klementa XIII., okupirao Papinske Države od 1768. do 1774., s odobravanjem stanovnika Avignona, nakon masakra kod La Glacièrea između papinskih pristalica i republikanaca. Nakon priključenja grada Francuskoj, za vrijeme Revolucije, 30. svibnja 1814. godine, papa je priznao Francuskoj suverenitet nad gradom. Kardinal Ercole Consalvi je bezuspješno pokušao vratiti grad Svetoj Stolici na Bečkom kongresu 1815. godine. Te iste godine u gradu je ubijen bonapartistički maršal Guillaume Marie Anne Brune, koga su likvidirali pristalice rojalista za vrijeme Bijelog terora.

Zemljopis

Rona i Avignon

Avignon se nalazi na lijevoj obali Rhône, te nedaleko od Durance. Avignon je na području koje nije prenaseljeno, te je puno parkova i vrtova. Grad je izložen žestokim vjetrovima, najviše maestralu.

Grad se nalazi u blizini Orangea (sjeverno), Nîmesa (jugozapadno), Arlesa (južno), i Salon de Provence (jugoistočno).

Stanovništvo

Razvoj stanovništva

1962.	1968.	1975.	1982.	1990.	1999.
72 717	86 096	90 786	89 132	86 939	85 929
Razvoj od 1962. godine

Uprava

Avignon je glavno mjesto departmana Vaucluse, okruga Avignon i četiri kantona :

• kanton Avignon-Est se sastoji od jednog dijela Avignona (uključujući Montfavet) i općine Morières-lès-Avignon (32 228 stanovnika)
• kanton Avignon-Nord se sastoji od jednog dijela Avignona i općine Pontet (33 028 stanovnika)
• kanton Avignon-Ouest se sastoji od jednog dijela Avignona (23 118 stanovnika)
• kanton Avignon-Sud se sastoji od jednog dijela Avignona (19 690 stanovnika)

Nadalje, Avignon je sjedište aglomerizacijske zajednice (communauté d’agglomération) Grand Avignon.

Popis gradonačelnika

Razdoblje Osoba Stranka 1995. – 2008. Marie-Josée Roig UMP 1989. – 1995. Guy Ravier PS 1983. – 1989. Jean-Pierre Roux RPR 1958. – 1983. Henri Duffaut PS 1953. – 1958. Édouard Daladier Radikalna soc. partija 1950. – 1953. Noël Hermitte bez stranke 1948. – 1950. Henri Mazo RPF 1947. – 1948. Paul Rouvier SFIO 1945. – 1947. Georges Pons PCF 1944. – 1945. Louis Gros SFIO 1942. – 1944. Edmond Pailheret 1940. – 1942. Jean Gauget 1929. – 1940. Louis Gros SFIO 1928. – 1928. Marius Jacquet 1925. – 1928. Louis Nouveau 1925. Louis Gros SFIO 1919. – 1925. Ferdinand Bec 1910. – 1919. Louis Valayer 1904. – 1910. Henri Guigou 1903. – 1904. Alexandre Dibon 1888. – 1903. Gaston Pourquery de Boisserin 1884. – 1888. Paul Poncet 1881. – 1884. Charles Deville 1881. Eugène Millo 1878. – 1881. Paul Poncet 1874. – 1878. Roger du Demaine 1871. – 1874. Paul Poncet 1870. – 1871. Paul Bourges 1865. – 1870. Paul Poncet 1853. – 1865. Paul Pamard 1852. – 1853. Eugène Poncet 1850. – 1852. Martial Bosse

Razdoblje Osoba Stranka 1848. – 1850. Gabriel Vinay 1848. Frédéric Granier 1848. Alphonse Gent 1847. – 1848. Hyancinthe Chauffard 1843. – 1847. Eugène Poncet 1841. – 1843. Albert d’Olivier de Pezet 1837. – 1841. Dominique Geoffroy 1834. – 1837. Hippolyte Roque de Saint-Prégnan 1832. – 1833. Balthazar Delorme 1830. – 1832. François Jullian 1826. – 1830. Louis Pertuis de Montfaucon 1820. – 1826. Charles Soullier 1819. – 1820. Louis Duplessis de Pouzilhac 1815. – 1819. Charles de Camis-Lezan 1815. Hippolyte Roque de Saint-Prégnan 1811. – 1815. Guillaume Puy 1806. – 1811. Agricol Joseph Xavier Bertrand 1800. – 1806. Guillaume Puy 1799. – 1800. Cadet Garrigan 1798. – 1799. Cadet Garrigan 1797. – 1798. Père Minvielle 1796. – 1797. Faulcon 1796. Père Minvielle 1795. – 1796. Alexis Bruny 1795. Guillaume Puy 1793. – 1795. Jean-François Rochetin 1793. Jean-André Cartoux 1792. – 1793. Jean-Étienne Duprat 1791. – 1792. Levieux-Laverne 1790. – 1791. Antoine Agricol Richard 1790. Jean-Baptiste d’Armand

Sveučilište

Avinjonsko sveučilište je osnovano 1303. godine, bulom pape Bonifacija VIII., te sudjelovanjem Karla II., napuljskog i sicilijskog kralja, te grofa Provanse. Sveučilište je napravljeno od već postojećih škola, a naglasak je bio na građanskom i crkvenom pravu. Sveučilište je ukinuto za vrijeme Revolucije, 15. rujna 1793. Današnji nasljednik ovog sveučilišta je "Université d'Avignon et des Pays du Vaucluse", koje danas ima 7 642 studenta.

Spomenici, muzeji i turistička mjesta

Stara jezgra Avignona s Papinskom palačom, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1995. (19. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:228

Sjeveroistočni pogled na rijeku Ronu (u pozadini je Mont Ventoux)

Stara jezgra Avignona je UNESCOv spomenik svjetske baštine (Popis mjesta svjetske baštine u Europi) od 1995. godine. On uključuje Papinsku palaču iz 14. stoljeća i most Saint-Bénezet (avinjonski most) iz 7. stoljeća. Avignon ima status grada povijesti i umjetnosti (Ville d’Art et d’Histoire). Grad je okružen bedemima unutar kojih se nalazi mnoštvo starih kuća.

Muzeji u Avignonu :

• Collection Lambert
• Maison Jean Vilar
• Musée Angladon
• Musée Calvet
• Musée de l’Œuvre
• Musée du Mont-de-piété
• Musée du Petit Palais
• Musée lapidaire
• Musée Louis-Vouland
• Musée Requien
• Palais du Roure

U gradu se nalaze dva kina iz kinematografske mreže Utopia.

Festivali

Avignon je poznat po svom kazališnom festivalu, a u gradu se održavaju i drugi festivali i manifestacije tokom cijele godine:

Siječanj

• Cheval Passion

Veljača

• Salon antikvara
• Les Hivernales d’Avignon, festival modernog plesa
• Les Oléades, maslinarska manifestacija

Ožujak

• Salon Auto-moto rétro

Travanj

• Proljetni sajam

Svibanj

• "Alterarosa, les roses que vous n’avez jamais vues" (Alterarosa, ruže kakve nikad niste vidjeli). Vrtna manifestacija u suradnji s Francuskim društvom za ruže: (više informacija na: [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. svibnja 2006. (Wayback Machine)).

Lipanj

• Lončarski sajam
• Avignon/New York & Avignon Film Festivals, euroamerički festival nezavisnih filmova
• Festival du Cor
• Ljetna izložba u palači papâ
• Fête du Rhône
• Glazbeni festival
• Triathlon du Pont d’Avignon

Srpanj

• Festival d’Avignon
  Svake godine od 1947.
• Provansalski festival, kazališne predstave i glazba na provansalskom jeziku
• Obrtnički sajam za vrijeme festivala
• Avignon-Jazz Festival

Kolovoz

• Fête des Foins et des associations

Rujan

• Sajam rabljene robe
• Ban des vendanges
• Journées du patrimoine, (Dani baštine) nacionalna manifestacija

Listopad

• Festival stare glazbe
• Animal notre ami, životinjski salon
• Model Show, salon maketa

Studeni

• Festival des jeux de l’esprit
• Fête des Côtes du Rhône
• Les Automnales de l’orgue

Prosinac

• Božićni sajam

Zbratimljeni gradovi

• Colchester (Ujedinjeno Kraljevstvo)
• Diourbel, (Senegal)
• Guanajuato, (Meksiko)
• New Haven (Connecticut), (SAD)
• Siena, (Italija)
• Tarragona, (Španjolska)
• Tortosa, (Španjolska)
• Wetzlar, (Njemačka)

Slavni stanovnici

Joseph Agricol Viala Armand de Pontmartin (grof), književnik Jacques Pierre Agricol Mainvielle Jean Alesi Théodore Aubanel Daniel Auteuil, rođen u Alžiru, ali je proveo djetinjstvo Avignon Constant Bails Yves Berger Henri Bosco Pierre Boulle Jean Brunet Cédric Carrasso Emma Daumas Alexandre de Rhodes Jean Étienne Benoît Duprat Marie-Justine-Benoîte Duronceray

Paul Giera René Girard Édouard-Auguste Imer Gil Jouanard Bernard Kouchner Mireille Mathieu Olivier Messiaen André Michel Mazarine Pingeot-Mitterrand Esprit Requien Antoine Roussin Jean-Marc Rouvière Philippe Toussaint Joseph Bordone Joseph Vernet Jean Vilar, osnivač Avinjonskog festivala

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. siječnja 2007. (Wayback Machine)
• Službena stranica turističkog ureda
• Avignon i Provansa
• Avignon/New York & Avignon filmski festivali  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2007. (Wayback Machine)
• les Hivernales d’Avignon
• Fotografije Avignona
• Avignon kazališni festival
• Avignon/New York & Avignon film festivals website  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2007. (Wayback Machine)
• Sveučilište u Avignonu
• 91 fotografija Avignona  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2007. (Wayback Machine)
• Spomen žrtvama u Avignonu
• Palača papā

Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.