Wikipedija

Andrej Plenković

hrvatski političar, pravnik i diplomat

Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.),[1] hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske od listopada 2016. te predsjednik Hrvatske demokratske zajednice od srpnja 2016. godine. 2024. godine postao je prvim predsjednikom Vlade koji je na tu dužnost izabran treći put.

Andrej Plenković
Plenković u srpnju 2024. godine.
Rođenje8. travnja 1970.
Zagreb, Hrvatska
StrankaHDZ (od 2011.)
Zanimanjepravnik
12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske
19. listopada 2016. –
PredsjednikKolinda Grabar-Kitarović
Zoran Milanović
PrethodnikTihomir Orešković
5. predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
17. srpnja 2016. –
PrethodnikTomislav Karamarko
zastupnik u Europskom parlamentu
1. srpnja 2013. – 12. listopada 2016.
zastupnik u Hrvatskom saboru
22. prosinca 2011. – 1. srpnja 2013.
NasljednikDamir Jelić

Nakon što je 1993. diplomirao na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Plenković je obnašao razne dužnosti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Nakon završenoga poslijediplomskog studija međunarodnog prava 2002. godine obnašao je dužnost zamjenika šefa misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. godine bio je zamjenik hrvatskog veleposlanika u Francuskoj, da bi potom tu dužnost napustio i postao državni tajnik za europske integracije. Potom je 2011. godine izabran u Hrvatski sabor.[2]

Za predsjednika HDZ-a izabran je 2016. nakon ostavke Tomislava Karamarka. Plenković je doveo svoju stranku do većine zastupničkih mjesta na parlamentarnim izborima 2016. Predsjednikom hrvatske Vlade imenovala ga je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 10. listopada 2016. nakon što joj je predao 91 potpis potpore saborskih zastupnika. Njegov kabinet potvrđen je glasovanjem u Saboru 19. listopada s većinom od 91 od 151 zastupnika. Njegov prvi kabinet imao je 20 ministara, dok drugi kabinet ima 16 ministara.

Jedan je od samo dvojice hrvatskih premijera (uz Ivu Sanadera) koji su osvojili više od jednog mandata, pobijedivši na općim izborima 2016. i 2020. Također je, uz Ivicu Račana i Sanadera, jedan od trojice premijera koji su bio na čelu više od jednoga vladinog kabineta. Nadalje, 4. svibnja 2022. Plenković je nadmašio Sanaderov mandat i tako postao najdugovječniji premijer u povijesti Hrvatske.[3]

Njegovu je Vladu obilježio prvotni gospodarski rast, otvorenje Pelješkog mosta 2022., ulazak u Schengen i Eurozonu 2023., kupnja francuskih borbenih zrakoplova Rafale, ali i niz korupcijskih afera, nagli porast inflacije od 2021., pokušaji gušenja medijske slobode (tzv. »Lex AP«) te sve izraženiji autoritarni način vladanja.

Obrazovanje

Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1988., a diplomirao 1993. godine na temu Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka na Katedri međunarodnog javnog prava kod profesorice Nine Vajić, bivše sutkinje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.[4] Tijekom studija radio je kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice u Hrvatskoj 1991./92.

Za vrijeme studija aktivno sudjeluje u radu Europske udruge prava studenata (ELSA). 1991. godine postaje predsjednik ELSA-e Zagreb, 1992. predsjednik ELSA-e Hrvatske, a 1993. predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e sa sjedištem u Bruxellesu. U tom razdoblju sudjeluje na brojnim međunarodnim konferencijama diljem Europe i SAD-a te organizira nekoliko stručnih skupova u Hrvatskoj. Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu.[nedostaje izvor] Na stažu u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu (u okviru Zaklade Robert Schuman) boravio je 1993. te 1994. godine, kao i u hrvatskoj Misiji pri Europskim zajednicama.[5]

Godine 1997. polaže državni stručni ispit, a 1999. savjetnički ispit pri Ministarstvu vanjskih poslova.[6] 2002. godine magistrirao je međunarodno pravo s magistarskim radom Subjektivitet EU i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Iste godine položio je i pravosudni ispit. Tečno govori engleski, francuski i talijanski jezik.

Diplomatska karijera

Od 1994. do 2002. radi kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova na nizu funkcija. Između ostaloga, načelnik je Odjela za europske integracije, savjetnik ministra za europske poslove, član Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU.

Od 2002. do 2005. obnaša dužnost zamjenika šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, gdje je zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti Misije te pripremu podnošenja zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. zamjenik je veleposlanika u Francuskoj.

U travnju 2010. postaje državni tajnik za europske integracije u Vladi gdje upravlja radom Ministarstva na političkim i gospodarskim odnosima s članicama Unije do prosinca 2011., a ima i istaknutu ulogu u kampanji za referendum o pristupanju Europskoj uniji.[5] Kao državni tajnik, obnaša i dužnost nacionalnog koordinatora za Dunavsku strategiju EU.

Politički angažman

Bio je voditelj predsjedničke kampanje Mate Granića na predsjedničkim izborima 2000., s kojim se pojavio i u dokumentarnome filmu Igora Mirkovića i Rajka Grlića Novo, novo vrijeme.[7]

Od 22. prosinca 2011. do 1. srpnja 2013. zastupnik je HDZ-a u Hrvatskom saboru. Supredsjedatelj je Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta te član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju.[6] Odlukom Hrvatskoga sabora, od travnja 2012. do srpnja 2013. jedan je od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu.

Od 1. srpnja 2013. zastupnik je HDZ-a u Europskom parlamentu i član Kluba zastupnika Europske pučke stranke. U Strasbourgu je 2. srpnja 2013. govorio kao prvi zastupnik iz Hrvatske na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Član je Odbora za proračun i Odbora za ustav Europskog parlamenta, kao i Izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Europe, a sudjeluje i u radu niza drugih odbora.[8]

U rujnu 2016. HDZ i Plenković su na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor ostvarili relativnu pobjedu, stoga je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 10. listopada 2016. dala Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade RH.[9]

Nakon pobjede HDZ-a na izborima za Sabor održanima u srpnju 2020. godine, predsjednik Zoran Milanović je 16. srpnja 2020. dao Plenkoviću mandat za sastavljanje 15. Vlade RH.[10]

Privatni život

Rođen je 8. travnja 1970. u Zagrebu u obitelji pokojnoga oca Marija Plenkovića, bivšega profesora na Fakultetu političkih znanosti (1980. – 1998.), potom na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, podrijetlom iz naselja Svirče na otoku Hvaru[11] te majke Vjekoslave Raos Plenković, po zanimanju kardiologinje rodom iz Makarske.[12]

Plenković je oženjen pravnicom Anom Maslać[13] te ima troje djece: sinove Ivana i Marija te kći Milu.[14]

Izvori

  1. ↑ Vlada Republike Hrvatske - Andrej Plenković. vlada.gov.hr. Pristupljeno 20. rujna 2022.
  2. ↑ Andrej Plenković, životopis - Portal Dnevno. web.archive.org. 7. kolovoza 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. kolovoza 2013. Pristupljeno 20. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ↑ "Plenković najdugovječniji premijer zbog tehnologije vladanja infiltracijom". N1. 29. travnja 2022. Pristupljeno 20. rujna 2022.
  4. ↑ Tko je Andrej Plenković? Na studiju prava je pokazao da puca visoko, objavljeno 18. listopada 2016., pristupljeno 18. listopada 2016.
  5. ↑ a b Andrej Plenković – O meni
  6. ↑ a b Hrvatski sabor - Andrej Plenković. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2014. Pristupljeno 18. veljače 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ Crtica iz Plenkovićevog života na koju ne želi da vas podsjećamo narod.hr. Objavljeno 28. listopada 2023.
  8. ↑ Europski parlament - Zastupnici
  9. ↑ Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje vlade  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2016. (Wayback Machine), "Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. vlade Republike Hrvatske. Plenković je predsjednici donio 91 potpis izabranih saborskih zastupnika. Mandatar je u roku od 30 dana dužan program vlade i njezine članove predstaviti Saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.", objavljeno 10. listopada 2016., pristupljeno 18. listopada 2016.
  10. ↑ Plenković dobio mandat od Milanovića i objavio kako će izgledati nova vlada: "Imat će 16 ministarstava i 4 potpredsjednika", Dnevnik.hr objavljeno 16. srpnja 2020. pristupljeno 19. srpnja 2020.
  11. ↑ Alma Mater Europaea, almamater.si pristupljeno 8. siječnja 2021.
  12. ↑ Klara Glavač: Plenkijeve "željezne dame": One su ga dovele do vrha, express.24.sata.hr objavljeno 7. svibnja 2019. pristupljeno 8. siječnja 2021.
  13. ↑ Samozatajna pravnica koja izbjegava kamere: Tko je Ana Maslać Plenković?, Index.hr objavljeno 11. travnja 2019. pristupljeno 8. siječnja 2021.
  14. ↑ Službeni TikTok profil Andreja Plenkovića (@plenkovic_andrej). 4. travnja 2024. Odgovaram na vaša pitanja. TikTok (tiktok.com). Pristupljeno 4. travnja 2024.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Andrej_Plenković&oldid=7007525"