Zaječar
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Zaječar | |
|---|---|
Grad | |
| Зајечар | |
 Centar Zaječara | |
 Grb | |
  Zaječar | |
| Koordinate: 43°55′0″N 22°14′0″E / 43.91667°N 22.23333°E | |
| Država |  Srbija |
| Okrug | Zaječarski okrug |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Velimir Ognjanović (SNS) |
| Površina | |
| • Metro | 1.069 km2 |
| Nadmorska visina | 137 m |
| Stanovništvo | |
| • Urbano | 43.860 |
| • Metro | 59.461 |
| • Metro (gustoća) | 55,62 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC 1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC 2) |
| Poštanski broj | 19500 |
| Pozivni broj | ( 381) 019 |
| Registracija vozila | ZA |
| Veb-sajt | http://www.zajecar.info/ |
Zaječar je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Srbiji. Prema popisu iz 2002. godine grad je imao 49.800 stanovnika. Središte je Zaječarskog okruga. Prvi put se spominje 1466. godine u turskom defteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka. Naziv je najvjerovatnije turskoga porijekla. Po nekim pretpostavkama potiče od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka. Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slijevaju u rijeku Timok. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz 4. vijeka prije nove ere, Felix Romuliana, koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Zaječar je sjedište Eparhije Timočke Srpske Pravoslavne Crkve, koja se prostire na cjelokupnoj teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga. Zaječar je poznat po velikim imenima koje je dao kao što su Nikola Pašić, Zoran Radmilović, Đorđe Genčić kao i po prvom osnovanom privatnom fakultetu u Srbiji Fakultetu za menadžment Megatrend univerziteta.
Općina Zaječar
[uredi | uredi izvor]Općina Zaječar je općina u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom. Nalazi se u centralnom dijelu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu u koji još spadaju općine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac. Središte općine je grad Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i vjerski centar kako općine tako i samog okruga.
Zaječarska općina obuhvata površinu od 1069 km2. Općinu presijeca Crni i Beli Timok koji spajanjem čini Veliki Timok koji protiče i kroz grad Zaječar. U općini postoje tri vještačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od grada Zaječara nalazi se banjsko lječilište Gamzigradska Banja sa uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi veliki arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).
Demografija
[uredi | uredi izvor]Prema popisu stanovništva iz 2002. godine zaječarski okrug broji 137.561 a općina Zaječar 65.969 stanovnika.
Etnička struktura
[uredi | uredi izvor]- Srbi - 62.867
- Vlasi - 2.981
- Jugosloveni - 277
- Romi - 323
- Rumuni - 221
- Crnogorci - 161
- Makedonci - 158
- Bugari - 113
- Hrvati - 101
- Albanci - 42
- Muslimani - 32
- Slovenci - 20
- Mađari - 19
- Bošnjaci - 10
- Goranci - 10
- Nijemci - 6
- Slovaci - 6
- Česi - 4
- Rusi - 3
Po popisu iz 2002. godine u ovoj općini također žive i:
- Neizjašnjeni i neopredeljeni - 1015
- Regionalna pripadnost - 7
- Ostali - 17
- Nepoznato - 573
