Idi na sadržaj

Ujguri

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ujguri
Ukupna populacija
oko 13,5 miliona
Značajno stanovništvo u
Kina (Xinjiang)11,8 miliona[1]
Kazahstan223.100 (2009)[2][3]
Uzbekistan48.500[4]
Kirgistan60.210[5]
Pakistan200.000[6]
Turska100.000-300.000[7]
Saudijska Arabija8.730[8]
Jezik
Ujgurski
Vjera
Islam
"Kokbayrak" zastava koju je preuzeo Pokret za nezavisnost istočnog Turkestana, zabranjena u NR Kini.

Ujguri[9] su turkijski narod, koji pretežno živi u Kini, u autonomnoj pokrajini Xinjiang, u kojoj čine relativnu etničku većinu od 45%. Ujguri su većinom islamske vjere, a govore ujgurskim jezikom, koji spada u tursku grupu altajske porodice jezika.

Ujguri su priznati kao titularna nacionalnost autonomne regije Xinjiang Uyghur u sjeverozapadnoj Kini. Oni su jedna od 55 kineskih zvanično priznatih etničkih manjina.[10] Kineska vlada priznaje Ujgure kao regionalnu manjinu i titularni narod Xinjianga.

Tradicionalno su naseljavali niz oaza raštrkanih po pustinji Takla Makan unutar Tarimskog bazena. Ove oaze su historijski postojale kao nezavisne države ili su bile pod kontrolom mnogih civilizacija, uključujući Kinu, Mongole, Tibetance i razne turske države. Ujguri su postepeno počeli da se islamiziraju u 10. vijeku, a većina Ujgura se identificirala kao muslimani do 16. stoljeća. Islam je od tada igrao važnu ulogu u ujgurskoj kulturi i identitetu.

Procjenjuje se da 80% Ujgura u Xinjiangu još uvijek živi u Tarimskom bazenu. [11] Ostali Ujguri u Xinjiangu uglavnom žive u Ürümqiju, glavnom gradu Xinjianga, koji se nalazi u historijskoj regiji Dzungaria. Najveća zajednica Ujgura koja živi izvan Xinjianga su Ujguri Taoyuan iz okruga Taoyuan u sjevernom dijelu Hunana.[12] Značajne dijasporske zajednice Ujgura postoje u drugim turskim zemljama kao što su Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Turska.[13] Manje zajednice žive u Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Australiji, Rusiji i Švedskoj.[14]

Od 2014,[15][16] kineska vlada je podvrgla Ujgure koji žive u Xinjiangu kršenjima ljudskih prava, uključujući prisilnu sterilizaciju[17][18] i prisilni rad,[19][20][21] u onome što je do sada opisano kao genocid. Naučnici procjenjuju da je najmanje milion Ujgura bilo proizvoljno zatočeno u logorima za interniranje u Xinjiangu od 2017.;[22][23][24] Zvaničnici kineske vlade tvrde da ovi logori, stvoreni pod administracijom generalnog sekretara KPK Xi Jinpinga, osiguravanje pridržavanja ideologije Komunističke partije Kine (KPK), sprječavanje separatizma, borbu protiv terorizma i pružanje stručne obuke Ujgurima.[25] Razni naučnici, organizacije za ljudska prava i vlade smatraju da su zlostavljanja počinjena nad Ujgurima jednaka zločinima protiv čovječnosti, pa čak i genocidu.

Ujgura ukupno ima oko 13,5 miliona, od toga u Kini 11,8 miliona.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Geographic Distribution and Population of Ethnic Minorities". China Statistical Yearbook 2021. Pristupljeno 4. 2. 2023.
  2. ^ "Ethnic groups of Kazakhstan in 2009". www.almaty-kazakhstan.net. Arhivirano s originala, 10. 2. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2009.
  3. ^ Агентство Республики Каписью на 26,1% и составила 10098,6 тыс. человек. Увеличилась численность узбеков на 23,3%, составив 457,2 тыс. человек, уйгур - на 6%, составив 223,1 тыс. человек. Снизилась численность русских на 15,3%, составив 3797,0 тыс. человек; немцев - на 49,6%, составив 178,2 тыс. человек; украинцев – на 39,1%, составив 333,2 тыс. человек; татар – на 18,4%, составив 203,3 тыс. человек; других этносов – на 5,8%, составив 714,2 тыс. человек.
  4. ^ "Uyghur". Ethnologue. Pristupljeno 23. 5. 2022.
  5. ^ "Total population by nationality". National Statistical Committee of the Kyrgyz Republic. Pristupljeno 14. 12. 2021.
  6. ^ "Чей Кашмир? Индусов,Пакистацев или уйгуров?". Pristupljeno 29. 1. 2023.
  7. ^ "About The Uyghurs". East Turkistan Government in Exile. Arhivirano s originala, 2. 10. 2022. Pristupljeno 19. 11. 2023.
  8. ^ "Uyghurs in Saudia Arabia".
  9. ^ "Uighur | History, Language, & Facts". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 17. 12. 2018. Pristupljeno 17. 12. 2018.
  10. ^ "The mystery of China's celtic mummies". The Independent. London. 28. 8. 2006. Arhivirano s originala, 3. 4. 2008. Pristupljeno 28. 6. 2008.
  11. ^ Dillon 2004, str. 24.
  12. ^ "Ethnic Uygurs in Hunan Live in Harmony with Han Chinese". People's Daily. 29. 12. 2000. Arhivirano s originala, 16. 10. 2007. Pristupljeno 15. 3. 2007.
  13. ^ "Ethno-Diplomacy: The Uyghur Hitch in Sino-Turkish Relations" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 9. 2011. Pristupljeno 28. 8. 2011.
  14. ^ Castets, Rémi (1. 10. 2003). "The Uyghurs in Xinjiang – The Malaise Grows". China Perspectives (jezik: francuski). 2003 (5). doi:10.4000/chinaperspectives.648. ISSN 2070-3449. „The rest of the Diaspora is settled in Turkey (about 10,000 people) and, in smaller numbers, in Germany, Australia, Saudi Arabia, Sweden, Canada, the US, India and Pakistan.“
  15. ^ Brouwer, Joseph (30. 9. 2020). "Xi Defends Xinjiang Policy as "Entirely Correct"". China Digital Times.
  16. ^ Davidson, Helen (18. 9. 2020). "Clues to scale of Xinjiang labour operation emerge as China defends camps". The Guardian.
  17. ^ Vanderklippe, Nathan (9. 3. 2011). "Lawsuit against Xinjiang researcher marks new effort to silence critics of China's treatment of Uyghurs". The Globe and Mail.
  18. ^ Falconer, Rebecca (9. 3. 2021). "Report: "Clear evidence" China is committing genocide against Uyghurs". Axios.
  19. ^ Chase, Steven (24. 1. 2021). "Canada urged to formally label China's Uyghur persecution as genocide". The Globe and Mail.
  20. ^ Brouwer, Joseph (25. 6. 2021). "China Uses Global Influence Campaign To Deny Forced Labor, Mass Incarceration in Xinjiang". China Digital Times.
  21. ^ Cheng, Yangyang (10. 10. 2020). "The edge of our existence". Bulletin of the Atomic Scientists. 76 (6): 315–320. Bibcode:2020BuAtS..76f.315C. doi:10.1080/00963402.2020.1846417. S2CID 228097031.
  22. ^ Raza, Zainab (24. 10. 2019). "China's 'Political Re-Education of Uyghur Muslims'". Asian Affairs. 50 (4): 488–501. doi:10.1080/03068374.2019.1672433. S2CID 210448190.
  23. ^ Parton, Charles (11. 2. 2020). "Foresight 2020: The Challenges Facing China". The RUSI Journal. 165 (2): 10–24. doi:10.1080/03071847.2020.1723284. S2CID 213331666.
  24. ^ van Ess, Margaretha A.; ter Laan, Nina; Meinema, Erik (5. 4. 2021). "Beyond 'radical' versus 'moderate'? New perspectives on the politics of moderation in Muslim majority and Muslim minority settings". Religion. Utrecht University. 51 (2): 161–168. doi:10.1080/0048721X.2021.1865616.
  25. ^ McCormick, Andrew (16. 6. 2021). "Uyghurs outside China are traumatized. Now they're starting to talk about it". MIT Technology Review.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Ujguri
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujguri&oldid=3564420"