Idi na sadržaj

Turizam u Bosni i Hercegovini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Turizam u Bosni i Hercegovini brzorastući je sektor koji u posljednje vrijeme čini važan dio u ekonomiji države.

Bosna i Hercegovina bila je u grupi država sa značajnim turističkim razvojem u nekoliko posljednjih godina. Dolazak turista porastao je u prosjeku za 24% godišnje između 1995. i 2000. Prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008, Bosna i Hercegovina našla se u vrhu spiska zemalja po porastu broja turista s rastom 20%.[1] U 2016. u Bosni i Hercegovini registrovano je 1.148.530 turista, što je povećanje za 11,6% u poređenju s prethodnom godinom, dok je ostvareno 2.376.743 noćenja, što predstavlja porast za 10,9%. Od tog broja 69% čine strani turisti.[2] Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina će imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirani period između 1995. i 2020. Turistički vodič Lonely Planet označio je Sarajevo kao 43. najbolji grad na svijetu, dok je u decembru 2009. Sarajevo navedeno kao jedan od 10 najboljih gradova za posjetu u 2010[3] te je time Sarajevo izbilo ispred Dubrovnika, koji je rangiran na 59, Ljubljane na 84, Zagreba na 125. i Beograda (143. mjesto).

Ekonomija i turizam

[uredi | uredi izvor]
Neum, bosanskohercegovački grad na obali Jadranskog mora

Prihodi od turizma daju veliki doprinos bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina sada ima snažniji godišnji rast dolazaka turista i brze širenje usluga u ovom sektoru. U BiH postoje i ljetne i zimske destinacije s kontinuitetom u turizmu tokom cijele godine. S obzirom na to da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina nudi destinacije iz oblasti ski-turizma, koje su među najboljim u Evropi.[4] U martu 2012. Sarajevo je osvojilo nagradu "za najbolju turističku destinaciju" u konkurenciji od više od 100 gradova širom svijeta, a koju je organizirao blog Foxnomad posvećen turističkim destinacijama.[5]

Visoko je nedavno doživjelo zapanjujuću ekspanziju dolazaka turista zbog otkrića bosanskih piramida, tako da je ovaj grad posjetilo više od 10.000 turista tokom prvog vikenda u junu 2006. Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća za katolike[6] u svijetu. Svake godine više od milion turista posjeti ovo mjesto.[6] Procjenjuje se da je približno 30 miliona hodočasnika posjetilo Međugorje od 1981.[7] Neum na jadranskoj obali, sa strmim brdima, pješčanim plažama i nekoliko turističkih hotela predstavlja izlaz Bosne i Hercegovine na more. Cijene imaju tendenciju pada u odnosu na one u susjednoj Hrvatskoj, što ga, između ostalih razloga, čini popularnim kod turista, pogotovo onih domaćih. Zaleđe Neuma ima bogatu arheološku historiju i netaknutu prirodu, pri čemu se u tom području počinje razvijati agroturizam.

Turističke atrakcije

[uredi | uredi izvor]
Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Neke od turističkih atrakcija u Bosni i Hercegovini jesu:

UNESCO-ov spisak svjetske baštine

[uredi | uredi izvor]
Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, jedan od tri spomenika kulture koji su na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine nalaze se sljedeća mjesta i objekti:[8]

Osim toga, Bosna i Hercegovina je na Tentativni spisak uvrstila još nekoliko područja za koje se smatra da bi se u doglednom vremenu mogla uvrstiti na spisak svjetske baštine, a to su sljedeća područja:[8]

  • Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - kontinuirano otvoren grad (1997)
  • Pećina Vjetrenica (2004)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Jajca (2006)
  • Historijsko gradsko područje Počitelja (2007)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Blagaja (2007)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Blidinja (2007)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Stoca (2007)

Zimski sportovi

[uredi | uredi izvor]
Bjelašnica, popularno skijalište i jedno od borilišta za vrijeme ZOI 1984.

S obzirom na svoj reljef i činjenicu da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina obiluje planinama i zimskim centrima. Za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu, na Bjelašnici, Jahorini i Igmanu održana su takmičenja u skijaškim disciplinama. To su najpopularnije planine za skijanje u državi. Na Jahorini je održano alpsko skijanje za žene, dok je isto takmičenje u muškoj konkurenciji održano na Bjelašnici. Na igmanskom Malom Polju održano je takmičenje u skijaškim skokovima, kao i dio nordijske kombinacije, dok su na Velikom polju održani biatlon i neke nordijske discipline.[9] Sarajevo i njegove olimpijske planine bili su domaćin Evropskog olimpijskog festivala mladih 2019, zbog čega je uloženo u izgradnju moderne žičare i dodatnih smještajnih kapaciteta, pogotovo na Bjelašnici i Jahorini. Planina Vlašić također postaje važan centar za zimski turizam zbog odličnih smještajnih kapaciteta i uvjeta za skijanje, snoubording i druge zimske sportove. Ova planina također je popularna destinacija za ljetni i ekoturizam zbog mnogih planinarskih staza i nesmetanog prilaza području izuzetnih prirodnih ljepota. Planina Kozara i istoimeni nacionalni park proteklih godina također su postali popularna turistička atrakcija za skijanje i planinarenje.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode

[uredi | uredi izvor]
Nacionalni park Kozara
Nacionalni park Sutjeska

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko nacionalnih i parkova prirode.

Naziv Osnovan Površina (km²)
Nacionalni park Sutjeska 1965. 173
Nacionalni park Kozara 1967. 34
Nacionalni park Una[10] 2008. 198
Nacionalni park Drina[11] 2017. 63
Park prirode Hutovo Blato 1995. 74,11
Park prirode Blidinje 1995. 6
Park prirode Bardača 1995. 35

Regije i gradovi

[uredi | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina poznata je po različitim mjestima i arhitekturom koja je nastala pod utjecajem različitih kultura, kao što su rimska, srednovjekovna, osmanlijska ili austro-ugarska.

Sarajevo

[uredi | uredi izvor]
Stari dio Sarajeva - Baščaršija
Kopija sarajevske Hagade

Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, je poznato po svojoj tradicionalnoj vjerskoj raznolikosti.[12] U gradu se nalaze kako islamski, tako i objekti drugih religija kao što je pravoslavlje, katoličanstvo i judaizam koji tu egzistirajz vijekovima. Zbog ove duge i bogate historije vjerskih različitosti, Sarajevo je često naziva i "Jerusalemom Evrope".[13] Sarajevo ima jaku turističku industriju, a 2006. godine je imenovan od strane Lonely Planet kao jedan od 50 najboljih gradova na svijetu.[14] Sportski turizam razvijen je zahvaljujući objektima, odnosno naslijeđu Zimskih olimpijskih igara 1984. Skijanje je zastupljeno na olimpijskim planinama Bjelašnici, Igmanu, Jahorini, Trebeviću, kao i Treskavici.

Sarajevo je grad sa 600-godišnjom historijom, koji je bio pod različitim utjecajima, i zapadnih i istočnih carstava, te je i zbog toga poznata turistička atrakcija. To je grad koji je bio domaćin putnicima tokom cijelog svog postojanja stoljećima, jer je bio važan trgovački centar u vrijeme osmanlijske i austro-ugarske imperije. U popularna odredišta u gradu spadaju Vrelo Bosne, park s termalnim izvorima još iz rimskog doba, Gazi Husrev-begova džamija Katedrala, Stari dio grada - Baščaršija itd. Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. Grad je bogat muzejima, uključujući i Muzej Sarajeva, Ars Aevi - Muzej savremene umjetnosti, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (osnovan 1888). Dom je sarajevske hagade, iluminacionog rukopisa i najstarijeg jevrejskog sefardskog dokumenta u svijetu, napisanog u Barceloni oko 1350. U gradu se nalaze i mnoga pozorišta, između ostalih i Narodno pozorište, osnovano 1919, Pozorište mladih Sarajevo, Kamerni teatar 55 i Sarajevski ratni teatar - SARTR. Druge važnije kulturne ustanove su: Vijećnica, Centar za kulturu Sarajevo, Biblioteka grada Sarajeva, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut, biblioteka u privatnom vlasništvu kao i umjetnička kolekcija fokusirana na historiju Bošnjaka, Orijentalni institut. Grad obiluje mnogim manifestacijama od kojih su najpoznatije: Sarajevo Film Festival, pokrenut 1995, koji je postao najvažniji filmski festival u regiji, festival Sarajevska zima, Sarajevski jazz festival i Sarajevo International Music Festival kao i festival Baščaršijske noći.

Statistike

[uredi | uredi izvor]

Ukupan broj stranih i domaćih turista sa brojem noćenja u periodu od 2010.

Godina Ukupan broj Povećanje Broj noćenja Povećanje
2018. 639.558 (januar - juni 2018)[15] 1.301.091
2017. 1.307.319 13,7% 2.677.125 12,3%
2016. 1.148.530[2] 11,6%[2] 2.376.743[2] 10,9%[2]
2015. 1.029.000 21,5% 2.143.118 25,2%
2014. 846.581 0,3% 1.711.480 - 6,1%
2013.
2012.
2011.
2010.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 7. 2011. Pristupljeno 4. 2. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ a b c d e "Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - Statistike o turizmu u 2016" (PDF). http://www.bhas.ba/. Arhivirano s originala (PDF), 30. 5. 2019. Pristupljeno 8. 5. 2018. Vanjski link u parametru |website= (pomoć)
  3. ^ http://www.news.com.au/news/photos-e6frflw0-1225794915428?page=2
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 1. 5. 2008. Pristupljeno 4. 2. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ^ Anil Polat (27. 3. 2012). "The Best City To Visit Travel Tournament 2012: Championship". Foxnomad. Pristupljeno 30. 3. 2012.
  6. ^ a b "RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican". Arhivirano s originala, 5. 5. 2013. Pristupljeno 4. 2. 2014.
  7. ^ Vatican Probes Claims of Apparitions at Medugorje
  8. ^ a b http://whc.unesco.org/en/statesparties/BA/
  9. ^ http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
  10. ^ "mediainfo.ba – Federacija BiH: Proglašen nacionalni park "Una"". Arhivirano s originala, 13. 1. 2015. Pristupljeno 9. 2. 2014.
  11. ^ "Национални парк "Дрина" - ново заштићено подручје у Републици Српској". nasljedje.org. Arhivirano s originala, 18. 2. 2019. Pristupljeno 18. 2. 2019.
  12. ^ Malcolm, Noel. Bosnia: A Short History ISBN 0-8147-5561-5.
  13. ^ Stilinovic, Josip (3. 1. 2002). "In Europe's Jerusalem", Catholic World News. The city’s principal mosques are the Gazi Husreff-Bey’s Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–1561); pristupljeno: 5. 8. 2006.
  14. ^ Lonely Planet (mart 2006). The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World, Lonely Planet Publications, ISBN 1-74104-731-5.
  15. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 20. 9. 2018. Pristupljeno 27. 8. 2018.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Turizam_u_Bosni_i_Hercegovini&oldid=3592262"