Tunel Euroazija
Tunel Euroazija (turski: Avrasya Tüneli) jest prometni tunel u turskom gradu Istanbulu. Tunel prolazi ispod Bosfora, povezujući evropski i azijski dio ove globalne metropole. Zvanično je otvoren 20. decembra 2016.[1][2][3] a od 22. decembra iste godine koristi se sa promet.
Tunel dužine 5 km povezuje Kazlıçeşme na evropskom dijelu sa Göztepeom na azijskom delu Istanbula sa 14,6 km dugim pristupnim putevima.[4] Tunel prolazi preko morskog dna na maksimalnoj dubini od 106 metara.[5][6][7] Nalazi se oko 1 km južno od drugog podvodnog, u ovom slučaju željezničkog tunela Marmaray koji je otvoren 29. oktobra 2013. Putovanje ovim tunelom traje oko 5 minuta.[1][4][6][8] Putarina se od 2017. naplaćuje za promet u oba smjera i iznosi 16,60 turskih lira za automobile i 24,90 lira za minibuseve.
Ideja
[uredi | uredi izvor]Konceptualna osnova tunela Euroazija potiče još iz 1997. godine i Glavnog transportnog plana kojeg je izradio Univerzitet u Istanbulu za potrebe naručioca i investitora grada Istanbula. Na osnovu ovog plana, 2003. godine je izvedena studija izvodljivosti za novi prelaz preko Bosfora. Prema rezultatima ove studije, putnički tunel je preporučen kao rješenje koje nudi najviši stepen izvodljivosti.
Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i komunikacija Turske naručilo je 2005. godine studiju izvodljivosti kako bi procijenila alternativne puteve za novi tunelski prelaz. Na osnovu kriterijuma koji su obuhvatali ekološke i socijalne aspekte izgradnje ovakvog objekta kao i troškove i faktore rizika, studija je potvrdila prvobitno predloženu rutu kao preferirajuću opciju.
Prilikom izbora lokacije tunela koji je izgrađen dalje na jugu, u obzir su uzeta i tri trenutna mosta preko Bosfora a sve u cilju kako bi se bolje uskladila raspodjela saobraćaja između dva transkontinentalna dijela Istanbula. Drugi kriterijumi za izbor uključivali su niže investicione troškovi rute usljed kraće dužine tunela i raspoloživosti dovoljnog prostora za gradilišta i operativne zgrade (cestovni plaz, administrativne jedinice i dr). Procjene visokog nivoa, zasnovane na alternativnim koridorima koje su sveobuhvatno definisane u studiji izvodljivosti, također su podržale izbor predložene rute u smislu ekoloških i društvenih troškova i faktora rizika.
Tehnički detalji
[uredi | uredi izvor]Dužina tunela iznosi 5 km a ima 2 po dvije saobraćajne trake. Brzina u tunelu je ograničena na 70 km/satu.
S obzirom da se tunel nalazi na seizmički aktivnom područjue u tunel su ograđena su dva fleksibilna seizmička zgloba, specijalno dizajnirana. Projektovana je sigurnost tunela na zemljetrese magnitude do 7,25 stepeni za period od 500 godina.
Nakon nekoliko prvih godina korištenja tunela, predviđa se prosječan dnevni promet od oko 120.000 vozila.[8][9]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Eurasia Tunnel Project" (PDF). Unicredit - Yapı Merkezi, SK EC Joint Venture. Arhivirano s originala (PDF), 20. 1. 2016. Pristupljeno 13. 4. 2014.
- ^ "Istanbul's $1.3BN Eurasia Tunnel prepares to open". Anadolu Agency. 19. 12. 2016.
- ^ "Eurasia Tunnel opens, linking Europe and Asia in 15 minutes". Daily Sabah. 20. 12. 2016.
- ^ a b "Çift katlı Avrasya Tüneli'nde kazı işlemi devam ediyor". Hürriyet (jezik: Turkish). 3. 9. 2013. Pristupljeno 13. 4. 2014.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ "Avrasya tüneli'nin temeli atıldı". Zaman (jezik: Turkish). 26. 2. 2011. Arhivirano s originala, 3. 11. 2013. Pristupljeno 13. 4. 2014.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ a b "Dev köstebek boğazın altını delmeye başlıyor". Hürriyet (jezik: Turkish). 13. 4. 2014. Pristupljeno 13. 4. 2014.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomeib - ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomarup - ^ "Eurasia Tunnel Project, Istanbul, Turkey". Road Traffic. Pristupljeno 15. 4. 2014.