Tomislav I Trpimirović

Tomislav I Trpimirović
Spomenik kralju Tomislavu u Tomislavgradu
Vladavina	910 - 928
Prethodnik	Muncimir
Nasljednik	Trpimir II
Krunidba	925
Dinastija	Trpimirovići
Otac	Muncimir
Smrt	928

Tomislav I Trpimirović (latinski: Tamisclaus) je bio vladar Hrvatske u srednjem vijeku. Vladao je Hrvatskom od 910. do 928. godine, prvo kao knez (latinski: Dux Croatorum) kneževine Hrvatske, a zatim je postao prvi kralj (latinski: Rex Croatorum) kraljevine Hrvatske. Tokom njegove vladavine Hrvatska je ušla u savez sa Bizantijom u ratu protiv Bugarskog carstva, a koji je kulminirao odlučujućom bitkom na Bosanskim planinama 926. godine. Iako je često bio u sukobu sa Kneževinom Ugarskom, Tomislav I je uspio zadržati svoje granice i proširiti se do neintegrisanog Vojvodstva Panonija.

Tomislav je prisustvovao crkvenom saboru u Splitu 925. godine, koji je sazvao papa Ivan X kako bi razgovarali o upotrebi slavenskog jezika u liturgiji i crkvenoj nadležnosti nad Hrvatskom i Dalmacijom. Iako je papa zabranio liturgiju na slavenskom jeziku, savjet je donio odluku da nadležnost nad crkvom dobija nadbiskup Splita umjesto hrvatskog biskupa Grgura Ninskog. Pošto su historijski izvori o Tomislavu nedovoljni, njegov datum rođenja i smrti nije poznat. Vladavina njegovih nasljednika obilježena je nizom građanskih ratova i postepenim slabljenjem države.

Vladavina

Oca je naslijedio 910. godine i vladao je u doba prodiranja mađarskih konjanika, prema zapadnoj i južnoj Evropi. Nakon osvajanja Panonske, Mađari su napali i Dalmatinsku Hrvatsku, ali Tomislav ih je u žestokim izravnim okršajima, te ratnim lukavstvima i zamkama potpuno razbio i uništio.

Teško poražene i ponižene ostatke Arpadove vojske, knez Tomislav stao je čistiti iz svoje kneževine. Tako je pobjednički ušao u Panonsku Hrvatsku, gdje ga je lokalno stanovništvo oduševljeno dočekalo kao svog spasioca, dok su razbijeni Mađari prebjegli preko Drave.

Tu pobjedu Hrvati danas smatraju važnom, jer su se tada po prvi put spojili sjeverni i južni krajevi, od Drave do mora u jedinstvenu državu, koja je zapremala površinu od oko 119.823 km². Ona se prostirala od Raše pa do Srijema, Drine i Zahumlja, a u njoj su bili i neretvanska ostrva Vis, Brač i Hvar, te dalmatinski gradovi. Naime, Bizant je u to doba zbog opasnih bugarskih prijetnji sklopio savez sa Tomislavom i za uzvrat mu je predao dalmatinske gradove.

Širenjem Kneževine, jačala je i njena vojna snaga. Tako je bizantski car Konstantin VII Porfirogenet napisao u svojoj knjizi "O upravljanju carstvom" ("De administrando imperio"), da je za Tomislava "Hrvatska mogla dići 60.000 konjanika i 100.000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakom do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakom 10-20 mornara-ratnika". Na brodovima je osim mornara-ratnika bilo i veslača.

U knjizi car Konstantin također je zapisao: "Ni sagene ni kondure Hrvata ne polaze u rat ni protiv koga, osim ako ih neko napadne, nego s tim brodovima hrvatski trgovci plove od luke do luke po neretvanskom kraju i po dalmatinskom zaljevu sve do Venecije."

Godine 924. Bugari su napali Srbiju i porazili župana Zahariju, koji je potom s mnogo Srba pobjegao u Hrvatsku, gdje su zahvaljujući Hrvatima i Tomislavu spasili žive glave. Tomislav je i ranije par puta prilazio Srbima u pomoć, spašavajući ih od Bugara.

Zbog jake države i vojske, te velikog rasta lične moći i ugleda, Tomislav odlučuje svoju kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku. Tako je godine 925. prema legendi okrunjen za hrvatskog kralja (latinski: rex Croatorum) uz blagoslov Svete Stolice i pape Ivana X na Duvanjskom polju. Da li je Tomislav uistinu bio kralj i danas je predmet spora među hrvatskim historičarima.

Naglo jačanje Hrvatske nije odgovaralo bugarskom caru Simeonu, pa je on 926. godine poslao jaku vojsku, koju je kralj Tomislav dočekao i porazio. Poraz bugarske vojske, u to doba jedne od najjačih u Evropi, najbolji govori o vojnoj snazi Tomislavovih trupa.

Kralj Tomislav u hrvatskoj nacionalnoj ideologiji igra veliku ulogu: on je osigurao narodni i državni opstanak, učvrstio je i ojačao razvitak trgovine i privrede, te je snažno privukao dalmatinske gradove i ostrva, koji su na taj način dobili na hrvatsko-slavenskom identitetu. Tomislav je organizirao i sredio unutrašnje probleme, stavši iza donesenih zaključaka o jedinstvenoj crkvenoj jurisdikciji.

Kralja Tomislava naslijedio je 928. godine njegov mlađi brat Trpimir II.

Također pogledajte

• Historija Hrvatske

Vanjski linkovi

• Tekst o Tomislavu u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"
• Tomislav - prvi kralj Hrvata (video)
• Zbornik kralja Tomislava