Tartu
Tartu | |
|---|---|
Grad | |
Odozgo: Pogled na Tartu sa rijeke Emajõgi, stari grad Tartu, Estonski nacionalni muzej, Univerzitet u Tartuu, Trg gradske vijećnice | |
| Nadimak/-ci: Glavni grad južne Estonije[1][2] | |
| Moto: Heade mõtete linn ("Grad dobrih misli") | |
_no_rivers.svg)  Tartu | |
| Koordinate: 58°23′N 26°43′E / 58.383°N 26.717°E | |
| Država |  Estonija |
| Okrug | Tartu okrug |
| Općine | Tartu |
| Prvo spominjanje | ca. 1030. |
| Površina | |
| • Ukupno | 38,80 km2 |
| • Zemlja | 37,9 km2 |
| • Voda | 1,3 km2 |
| Nadmorska visina | 57,2 m |
| Stanovništvo (2023)[3] | |
| • Ukupno | 97.435 |
| • Gustoća | 2.511,21 /km2 |
| Vremenska zona | EET (UTC 2) |
| • Ljeti (DST) | EEST (UTC 3) |
| Poštanski broj | 50050 do 51111 |
| Veb-sajt | tartu |
Tartu je drugi po veličini grad u Estoniji nakon Talina. Tartu ima 97.435 stanovnika (popis 2023).[3] Nalazi se 186 kilometara jugoistočno od glavnog grada Talina i 245 kilometara sjeveroistočno od Rige, Latvija. Tartu leži na rijeci Emajõgi, koja povezuje dva najveća jezera u Estoniji, jezero Võrtsjärv i jezero Peipus. Od početka 13. vijeka do kraja 19. vijeka Tartu je u većem dijelu svijeta bio poznat po svom historijskom imenu Dorpat, koje je imalo više varijanata.
Tartu, najveći urbani centar južne Estonije, često se smatra "intelektualnim glavnim gradom" zemlje,[1][2][4][5][6] posebno zato što je dom najstarijeg i najpoznatijeg univerziteta u zemlji (osnovan 1632.).[7][8] U Tartuu se nalazi i Vrhovni sud Estonije, Ministarstvo obrazovanja i istraživanja, Estonski nacionalni muzej i najstarije pozorište na estonskom jeziku Vanemuine. U ovom gradu je rodno mjesto muzičkog festivala Laulupidu.
Tartu će biti Evropski glavni grad kulture 2024.[2][9][10][11]
Etmologija
[uredi | uredi izvor]Otkako je Estonija postala nezavisna država 1918., Tarto je bilo jedino ime u službenoj upotrebi, ali tokom historije ovog grada bilo je i raznih naziva za njega u drugim jezicima. Većina njih u konačnici potječe od najranijeg potvrđenog oblika, estonskog Tarbatu. Na njemačkom, švedskom i poljskom jeziku grad je bio ponekad nazivan Dorpat to je trajalo do kraja 20. vijeka, varijanta Tarbatu. Na ruskom jeziku grad je bio poznat kao Юрьев (Jur'jev, po Juriju, krsno ime velikog kneza Jaroslava I Mudrog) i kao Derpt (Derpt, iz njemačke varijante Dorpata). Na latvijskom jeziku nazivan je varijantom Tērbata, a govornici finskog koriste toponim Tartto. Tartu leži na rijeci Emajõgi čije ime ema jõgi u prevodu na moderni estonski znači "majka rijeka".
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Tartu city". Visit South Estonia. Pristupljeno 24. 2. 2022.
- ^ a b c "Tartu – European Capital of Culture 2024". Estonian Convention Bureau (ECB). Pristupljeno 24. 2. 2022.
- ^ a b Population of Tartu city as a settlement unit, excluding population of other settlement units of the municipality of Tartu city. Population by sex, age and place of residence after the 2017 administrative reform, 1 January. Statistics Estonia.
- ^ Tartu – the intellectual centre of Estonia estlandia.de
- ^ Jonathan Bousfield The Rough Guide to Estonia, Latvia & Lithuania. Rough Guides UK. Page 126
- ^ Sergey Chernov. Tartu: Estonia's Intellectual and Theater Capital The Moscow Times, Dec. 24 2012
- ^ "Why Tartu?|Visit Tartu". Arhivirano s originala, 13. 5. 2020. Pristupljeno 17. 4. 2023.
- ^ M. Mets & R. Raudsepp: Baltic Piling. CRC Press, 2013. ISBN 9780415643344.
- ^ European Capital of Culture 2024 — Ministry of Culture
- ^ Tartu – European Capital of Culture 2024 – Visit Estonia
- ^ Tartu – European Capital of Culture 2024 – Tartu.ee