Rudnik Čevljanovići
Rudnik Čevljanovići | |
|---|---|
(naselje) | |
  Rudnik Čevljanovići | |
| Koordinate: 44°02′10″N 18°29′51″E / 44.036164°N 18.497481°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Općina | Ilijaš |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 0 |
| Vremenska zona | CET (UTC 1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC 2) |
| Pozivni broj | ( 387) 33 |
| Matični broj | 143677[1] |
| Matični broj općine | 10863 |
Rudnik Čevljanovići je naselje u općini Ilijaš, Bosna i Hercegovina, u kojem ne živi stanovništvo.
Najstarija ležišta manganove rude u Bosni i Hercegovini bila su u Čevljanovićima. Još za vrijeme osmanske vladavine uz rudokope su izgrađivani manji majdani sa stupama pogonjenih gravitacionom vodom i kovačnice (manufakturna proizvodnja) i dugo vremena se trgovalo sa dubrovačkim trgovcima. Eksploatacija je nastavljena za vrijeme austro-ugarske vladavine namjenom industrijske proizvodnje, a za vojne potrebe monarhije otpočinje se sa pripremnim radovima i manjom proizvodnjom 1880/81, a punim kapacitetom 1883. godine. Vlasnici rudnika i prvim nazivom firme bili su Rudarsko podhvatništvo "Bosnia" ("Gewerkschaft Bosnia").[2]
Uz rudnik izgrađeno je manje naselje (Berghof) sa glavnom radničkom "kasarnom", manjim zgradama za rad i stanovanje činovnika, ambulantom i zgradom za posjetioce rudnika. Svi putnici namjernici u namjeri da posjete rudničko naselje morali su dobiti posebnu dozvolu od strane direkcije rudnika u Vogošći, a kasnije u Semizovcu. Prva škola otvorena je 1908. godine, („Werkhaus“). Rudnički kompleks u opsegu ide od mjesta Nanića s juga na nekih 10 kilometara sve do Sić potoka kraj Čevljanovića, a bio je širok od 2 do 6 kilometara.
Krajem 19. vijeka rudnik ee izgradio manju elektranu koja je proizvodila električnu energiju za potrebe radničke kolonije i za pokretanje mašina, a bila je u upotrebi sve do priključenja na gradsku mrežu.
Rudnik je radio u vrijeme Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, koja preuzima cjelokupno državno vlasništvo Austro–ugarske monarhije pod nazivom "Rudarska zadruga Bosnia u Semizovcu". Tokom Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je bila pod njemačkom okupacijom tako da je Rudnik Čevljanovići vršio eksploataciju rude isključivo za potrebe njemačke ratne privrede. Poslije završetka rata, pod novim nazivom "Rudnik Čevljanovići – Semizovac", rudnik je radio za potrebe privrede Narodne Republike Bosne i Hercegovine sve do zatvaranja rudnika 1965. godine.[2]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Rudnik Čevljanovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981.[3] | |||||
| Osoba | 0 (0,000%) | 0 (0,000%) | 0 (0,000%) | ||||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 25. 9. 2015.
- ^ a b "Uoči 56. godišnjice ukidanja: U spomen na uzanu željezničku prugu Semizovac – Ivančići - 24.05.2019". vremeplov.ba/. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 9. 2015.
