Računarska animacija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Računarska animacija je umjetnost stvaranja pokretnih slika uz pomoć računara. Računarska animacija je potpolje računarske grafike i animacije. Najčešće se stvara u 3D grafici, ali i 2D grafici. Veoma često se poistovjećuje sa računarski stvorenim slikama (CGI), naročito kada se koristi u filmovima.
Da bi stvorila iluzija kretanja slika se prikazuje na monitoru koja se velikom brzinom zamijenjuje sljedećom sličnom slikom koja je blago izmjenjena. Ova tehnika je sasvim identična onoj koja se koristi na televiziji i filmovima.
3D računarska animacija je nasljednik ove umjetnosti. Animirana figura je napravljena, a ona se sadrži od nekoliko dijelova koje je animator napravio. Onda se tim dijelovima dodijeljuju putanje koje će pratiti, i tako stvarajući kretanje. Završni čin je da ta napravljena figura dobije izgled je uz pomoć renderiranja.
Primjer
[uredi | uredi izvor]Slika ima boju pozadine crnu. Potom je koza nacrtana na desnoj strani ekrana. Sljedeća slika je blago promijenjena jer je koza pomjerena lijevo. Ovaj proces se ponavlja, svaki put pomičuči kozu lijevo. Ako se taj proces ponavlja dovoljno brzo koza će odavati utisak da se glatko kreće prema lijevoj strani.
Objašnjenje
[uredi | uredi izvor]Da bi prevarili oko i mozak da vidi glatko pomjeranje objekata u slikama, one bi se trebale da izmjenjuju 12 puta u sekundi ili brže. Vrijednosti preko 70 slika u sekundi nemaju prakično efekta jer ljudsko oko ne može primijetiti razliku kod većih vrijednosti. Kod vrijednosti ispod 12 slika u sekundi većina ljudi može opaziti trzanje što ne doprinosi glatkom kretanju. Obični crtani filmovi obično koriste 15 slika u sekundi. Standardni filmovi na televiziji i kinima koriste oko 24 slike u sekundi za stvaranje iluzije kretanja. Kod računarskih igara brzina zavisi od grafičke kartice, a prihvatljive brzine se kreću od 30 slika u sekundi pa na više. Računari i video kamere su omogućili bolji rad sa filmovima odnosno pokretnim slikama, dok su jake grafičke kartice potpomogle bolje real-time prikazivanje slika u računarskim igrama.