Idi na sadržaj

Privreda Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Privreda Bosne i Hercegovine
Centralna banka Bosne i Hercegovine u Sarajevu
ValutaKonvertibilna marka (BAM)
Fiskalna godinakalendarska godina
Ekonomske organizacijeCEFTA
Statistika
BDP (PKM)Povećanje$28.74 milijardi (2024)[1]
BDP rast 2.0% (2023)
BDP per capitaPovećanje$8,316 (2024)[2]
BDP po sektoruusluge (64,3%), industrija (28,9%), poljoprivreda (6,8%) (2017. proc.)
Inflacija (IPC)−0.6% (2020. proc.) [3]
Radna snaga1,583 miliona (2022)
Nezaposlenost13.1% (2023)[4]
Glavna industrijametaloprerađivačka industrija, rudarstvo, mašinogradnja, autoindustrija, drvna industrija, energetika, tekstilna industrija
Trgovina
Izvoz10.428.526.581 KM (period januar - novembar 2017)[5]
Izvozna dobraDrvo i proizvodi od drveta, namještaj, metali, odjeća, mašine i mehanički uređaji, mineralna goriva i ulja[5]
Glavni izvozni partneriNjemačka 14,25%, Hrvatska 11,67%, Italija 10,78%, Srbija 10,0%, Slovenija 8,75%, Austrija 8,16% Turska 3,67%[5]
Uvoz16.926.945.856 (period januar - novembar 2017)[5]
Uvozna dobramineralna goriva i ulja, mašine i mehanički uređaji, električni uređaji, plastične mase i proizvodi od plasticnih masa, farmaceutski proizvodi[5]
Glavni uvozni partneriHrvatska 16,05%, Srbija 13,71%, Njemačka 9,46%, Slovenija 9,19%, Italija 8,76% [5]
Javne financije
Javni dugPovećanje39.5% od GDP-a (2017 proc.)
Prihodi$7.993 milijarde (2017)
Rashodi$8,962 milijarde
Glavni izvor: CIA World Fact Book
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Ovaj članak razmatra privredu Bosne i Hercegovine od njene samostalnosti oktobra 1991. i proglašenja nezavisnosti od bivše Jugoslavije marta 1992. godine.

Pregled

[uredi | uredi izvor]

Privreda Bosne i Hercegovine, odnosno njene prethodnice Republike Bosne i Hercegovine, od perioda osamostaljenja od bivše države suočila sa mnogobrojnim problemima i izazovima. Ratna dešavanja i u velikoj mjeri uništeni privredni objekti i infrastruktura predstavljali su najveću poteškoću u obnavljanju privrednih aktivnosti. Također, promjena državnog sistema, tj. tranzicija iz socijalističke planske privrede u slobodnu tržišnu ekonomiju usporila je očekivani rast privrede Bosne i Hercegovine. U poslijeratnom periodu kao glavni prioriteti se postavljaju ponovna izgradnja porušene države i uvođenje tržišnih reformi u njenu dotadašnju plansku ekonomiju. Jedno od naslijeđa iz prethodnog perioda je vojna industrija sa prekobrojnošću radne snage; pod vodstvom jugoslavenskog predsjednika Tita, BiH je imala izgrađene ogromne vojne industrije, što je rezultiralo velikim učešćem vojnih poduzeća u njenoj ekonomiji, a sa druge strane bilo je vrlo malo tržišno stabilnih poduzeća. Iako je poljoprivreda bila gotovo isključivo u privatnom vlasništvu, farme su bile malehne i neučinkovite, a Bosna i Hercegovina je tradicionalno bila uvoznik hrane. Industrija je ostala sa prekobrojnom zaposlenom radnom snagom, što je naslijeđe iz socijalističke ekonomske strukture bivše Jugoslavije.

Rat u Bosni i Hercegovini prouzrokovao je da nivo proizvodnje padne za 80% od 1992. do 1995. godine, a nezaposlenost poraste. Nakon okončanja ratnih dejstava, društveni proizvod u periodu od 1996.-1999. rastao je po neuobičajeno visokim stopama zbog izuzetno niske polazne baze, ali je stopa rasta u periodu 2000.-2002. smanjena. Djelimična stagnacija rasta društvenog proizvoda desila se između 2003. i 2005. godine. Sveobuhvatne državne statistike su dosta ograničene i ne prikazuju veliki dio aktivnosti na crnom tržištu.

Državna valuta konvertibilna marka (BAM) uvedena je 1998. godine i vezana je za njemačku marku u omjeru 1:1, a kasnije nakon uvođenja eura, vezana je za euro u odnosu 1 EUR = 1,95583 BAM. Postepeno je raslo povjerenje u državnu valutu, a bankarski sektor je porastao. Provođenje privatizacije je i dalje sporo, a lokalni organi vlasti samo djelimično podržavaju državne institucije u tom procesu. Reforma bankarskog sektora je ubrzana 2001. godine nakon što su zatvoreni zavodi za platni promet naslijeđeni iz komunizma, a danas bankarski sektor uglavnom kontroliraju strane banke, većinom banke iz Zapadne Evrope. Danas su osnovni problemi bosanskohecegovačke privrede veliki budžetski deficit i visoka stopa nezaposlenosti. Država dobija značajna sredstva u vidu pomoći za rekonstrukciju infrastrukture i humanitarnu pomoć od međunarodnih institucija ali će vrlo vjerovatno doći do značajnog smanjenja međunarodne pomoći.

Makroekonomski trend

[uredi | uredi izvor]
GDP
Godina GDP stvarna stopa rasta GDP (PPP) po glavi stan.
u KM
1997. 29,9% 2.817
1998. 28,9% 3.782
1999. 9,5% 4.121
2000. 5,2% 4.364
2001. 3,6% 4.603
2002. 5,0% 4.871
2003. 3,5% 5.110
2004. 6,3% 5.497
2005. 4,3% 5.942
2006. 6,2% 6.466
2007. 6.5% 7,031
2008. 5.4% 7,550
2009 -3.4% 7,361
2010. 0.5% 7,428
2011. 0,92% 8.063
Izvor: IMF World economic outlook, februar 2011.
Year 1997 2000 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
BDP u $

(PPP)

14.09

mil

19.44 mil. 27.01 mil. 29.43 mil. 32.02 mil. 34.47 mil. 34.45 mil. 35.14 mli. 36.19 mil. 36.59 mil. 36.24 mil. 39.19 mil. 40.83 mil. 42.68 mil. 44.62 mil. 47.26

mil.

52.2

mil.

BDP u

$

3.672

mil.

5.506

mil.

11.23

mil.

12.87

mil.

15.78

mil.

19.11

mil.

17.61

mil.

17.18

mil.

18.64

mil.

17.23

mil.

18.18

mil.

18.56

mil.

16.21

nil.

16.91

mil.

18.17

mil.

19.88

mil.

21.343

mil.

Ekonomska historija do 1990.

[uredi | uredi izvor]

Planska ekonomija je postavila određene smjernice i probleme u bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Broj radnih mjesta u Industriji je bio prekomjeran, što je dovelo do rigidnosti planske ekonomije. Pod Titovim vodstvom, najviše se razvijala vojna industrija u BiH; u njoj su bile raspoređene brojne firme koje su u vojnom pogledu bile strateški postavljene upravo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Razlog je bio što se BiH nalazila u središtu bivše Jugoslavije.

Tokom rata za nezavisnost Bosne i Hercegovine (1992-1995) većina privrede i infrastrukture u državi je oštećena ili uništena. To je dovelo do enormnog rasta nezaposlenosti. Od tada Bosna se suočava sa dva ozbiljna problema u privredi: izgradnjom uništene i porušene infrastrukture i završetkom procesa tranzicije iz socijalizma u kapitalizam. Nakon teško stečenog mira u zemlji, društveni proizvod je vrlo brzo porastao u periodu od 1996-1998 uz visoke stope rasta, ali počev od niske polazne osnove; da bi kasnije usporio rast od 1999. godine, ali BDP i dalje ostaje ispod nivoa dostignutog 1990. godine. Ekonomski pokazatelji su ograničeni za područje države, pošto svaki od entiteta vodi svoje statistike. te su zato statistike na državnom nivou ograničene ili ih nema. Pored toga, zvanični podaci ne obuhvataju veliki dio aktivnosti koje se odvijaju na crnom tržištu. Takozvana siva ekonomija je značajan izvor prihoda za poduzetnike u BiH.

Centralna banka Bosne i Hercegovine je osnovana krajem 1997. godine i uspješno je okončala pregovore o dugovima BiH sa Londonskim klubom povjerilaca u decembru 1997. godine te Pariskim klubom u oktobru 1998. godine, te je nova državna valuta konvertibilna marka uvedena sredinom 1998. godine. Tokom 1999. godine, marka je postepeno zadobila povjerenje u cijeloj državi a Centralna banka je povećala svoje rezerve. Zbog čvrstog odnosa domaće valute i eura, putem takozvanog currecy board režima, inflacija je ostala na niskim stopama u cijeloj BiH.

Rast BDP-a po entitetima

BiH je dobila određena sredstva na ime pomoći za rekonstrukciju i humanitarnu pomoć od međunarnodne zajednice. Pomoć za Istočnoevropsku demokratiju (SEED) učestvovao je sa 20% do 25%} u ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine. Međutim, rast je bio neravnomjeran tokom poratnog perioda, tako što je FBiH prednjačila u odnosu na RS. Prema procjenama Svjetske banke, BDP je rastao po stopi od 62% u FBiH a 25% u RS tokom 1996. godine, da bi u 1997. godine stope rasta u FBiH bila 35%, a rast se nastavio i u 1998. godini.

Razvoj je bio veoma spor, međutim učinjen je osjetan napredak u ekonomskim reformama od kako je sklopljen mir u BiH. Reforma bankarskog sektora je usporena kao i provođenje privatizacije. Mnoge kompanije (uglavnom fabrike) koje su privatizirane suočene su sa ogromnim problemima, što je navelo vlasnike da smanje plate zaposlenim ili ih čak i ukinu.

Privreda danas

[uredi | uredi izvor]
Grafički prikaz izvoza roba iz BiH prikazano u 28 kategorija
Izvoz iz BiH tokom 2006. godine

Ukupna vrijednost direktnih stranih investicija (1999–2008):[6][7]

  • 1999: €166 miliona
  • 2000: €159 miliona
  • 2001: €133 miliona
  • 2002: €282 miliona
  • 2003: €338 miliona
  • 2004: €534 miliona
  • 2005: €421 miliona
  • 2006: €556 miliona
  • 2007: €1,628 milijardi
  • 2008: €1,083 milijardi
  • 2009: €434 millijardi
  • 2010: €359 milijardi
  • 2011: €313 milijardi

U periodu od 1994 do 2008, u BiH je investirano ukupno 5,3 milijardi €.[8]

Zemlje najveći investitori (1994–2007):[6]

# Proizvedena roba Količina u 2009.
1. mrki ugalj 2.009.402 t
2. lignit 3.387.119 t
3. ruda željeza 2.727.452 t
4. Rude i koncentrati aluminija 555.830 t
5. Kamena so 556.193 t
6. Grafit 133.481 t
7. Sirova koža (goveda i kopitara) 5.515 t
8. suncokretovo i dr. ulje 55.396 t
9. mlijeko 179.350 t
10. električna energija 15.628,8 GWh

Strane investicije po sektorima u periodu 1994–2007:[6]

  • 37,7% proizvodnja
  • 21% bankarstvo
  • 4,9% usluge
  • 9,6% trgovina
  • 0,30% transport
  • 1% turizam

2019

[uredi | uredi izvor]

Svjetska banka predviđa da će ekonomija rasti 3.4% u 2019. Bosna i Hercegovina je na 83. mjestu indeksa ekonomskih sloboda za 2019. Ukupan rejting Bosne i Hercegovine je 61,9. Ova pozicija predstavlja određeni napredak u odnosu na 91. mjesto u 2018. Taj je rezultat ispod regionalnog nivoa, ali ipak iznad globalnog prosjeka, što Bosnu i Hercegovinu čini „umjereno slobodnom“ državom. Na dan 31. januara 2019. ukupni depoziti u bosanskim bankama iznosili su 21,9 milijardi KM (11,20 milijardi eura), što predstavlja 61,15% nominalnog BDP-a. U drugom tromjesečju 2019. prosječna cijena novih stanova prodanih u Bosni i Hercegovini iznosila je 1.606 KM (821,47 eura) po kvadratnom metru. U prvih šest mjeseci 2019. izvoz je iznosio 5.829 milijardi KM (2,98 milijardi eura), što je za 0,1% manje nego u istom razdoblju 2018. godine, dok je uvoz iznosio 9,779 milijardi KM (5,00 milijardi eura), što je za 4,5 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.

U prvih sedam mjeseci 2019. godine zemlju je posjetilo 906.788 turista, što je rast od 11,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Sarajevo

[uredi | uredi izvor]
ARIA trgovački i poslovni centar, također je i sjedište TV kuće Al Jazeera Balkans

Industrija u Sarajevu danas uključuje proizvodnju cigareta i duhanskih prerađevina, namještaja, dijelova za automobile i komunikacionu opremu. U Sarajevu je sjedište nekih od najvećih bosanskohercegovačkih kompanija, poput BH Telecoma, Bosnalijeka, Energopetrola, Fabrika duhana Sarajevo i Sarajevska pivara.

U sarajevskoj regiji razvijena je snažna turistička industrija. Sarajevo je 2006. godine izabrano među 50 "Najboljih gradova svijeta" od strane Lonely Planeta. Turizam na bazi zimskih sportova razvijen je od 1984. godine za vrijeme i nakon održavanja Zimskih olimpijskih igara, naročito skijaških staza na obližnjim planinama: Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Pored toga, kao turistička atrakcija je i samo središte Sarajeva, u kojem se isprepliće 600 godina uticaja sa Istoka i Zapada.

Sagrađene su mnoge nove moderne građevine, neke od najznačajnijih su Bosmalov gradski centar, ARIA Centar i Avaz Twist Tower, koji je jedna od najviših zgrada na Balkanu. Nedavno (2006-2011) je i dovršen dio autoputa na koridoru 5c od Sarajeva od Kaknja. Zbog brzog porasta broja stanovnika, razvoja turizma i avio-saobraćaja, sektor usluga u Sarajevo se brzo širi i privlači brojne investitore.[9]

U 1981. godini, BDP Sarajeva po glavni stanovnika je bio 133% iznad prosjeka bivše Jugoslavije.[10] U 2011. godini, prema podacima Centralne banke BiH procjenjuje se da je BDP Sarajeva oko 16,76 milijardi US$ što iznosi 37% cjelokupnog BDP Bosne i Hercegovine.[11]

Mostar

[uredi | uredi izvor]
Izgradnja jednog od najvećih trgovačkih centara u Hercegovini - "Brodomerkur"

Privreda Mostara je većim dijelom zasnovana na turizmu, proizvodnji metala, naročito aluminija, zatim bankarskim uslugama i telekomunikacijama. Grad Mostar je sjedište nekih od najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini.

Poslije Sarajeva, Mostar je drugi najveći finansijski centar u Bosni i Hercegovini, što se ogleda u činjenici da dvije od tri najveće banke u BiH imaju sjedište u Mostaru.[12][13] Osim banaka, u Mostaru ima sjedište i jedna od tri nacionalne kompanije za proizvodnju i distribuciju električne energije, te fabrika "Aluminij" koja proizvodi aluminij. Prema procjenama, kompanija "Aluminij" ima kapacitete za izvoz aluminija u vrijednosti od oko 150 miliona KM.[14]

Banja Luka

[uredi | uredi izvor]
Zapadna obilaznica Banja Luke

Iako grad Banja Luka nije bio porušen niti ugrožen ratnim dejstvima tokom rata početkom 1990tih, njegova privreda je značajno stagnirala. Tokom četiri ratne godine, banjalučka privreda je izgubila korak za svjetskim tržištima u ključnim oblastima poput tehnologije, što je dovelo do stagnacije privrede. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, sektor finansijskih usluga je značajno povećan i u stalnom je razvitku. Tokom 2002. godine, započelo je trgovanje na jednoj od dvije berze dionica u BiH, Banjalučkoj berzi. Broj kompanija izlistanih na berzi se stalno povećava, kao i obim transakcija i tržišna kapitalizacija. Među najvećim kompanijama na berzi čijim dionicama se svakodnevno trguje su Telekom Srpske, Rafinerija ulja Modriča, Banjalučka Pivara i Vitaminka.

Brojne finansijske institucije Republike Srpske imaju sjedište u Banjoj Luci poput Komisije za vrijednosne papire Republike Srpske (Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske) i Agencije za bankarstvo Republike Srpske. U Banjoj Luci je sjedište i državne Uprave za indirektno oporezivanje (UINO) koja je nadležna za prikupljanje PDV-a, što je pomoglo da Banja Luka postane jedno od najvažnijih finansijskih središta Bosne i Hercegovine.

Godine 1981. GDP grada Banja Luke je bio oko 97% tadašnjeg jugoslavenskog prosjeka.[10]

Privredne grane

[uredi | uredi izvor]

Turizam

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Turizam u Bosni i Hercegovini
Stari most u Mostaru, UNESCO-ovo mjesto Svjetske baštine

Sektor turizma se oporavlja nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini te pomaže u razvoju privrede. Popularne su brojne zimske skijaške destinacije, kao i ljetni turizam u unutrašnjosti i na obali Jadranskog mora. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja posljednjih godina bilježi najbolje rezultate u oblasti razvoja turizma. Broj turista je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 24% u periodu od 1995. do 2000. godine. U usporedbi sa drugim zemljama Južne Evrope, gdje je rast dolazaka turista u 2007. godini iznosi 7% u odnosu na prethodnu godinu, u BiH taj rast u 2007. godini iznosio je 20%.[15]

U toku 2011. godine, Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 686.148 turista i ostvarilo 1.504.205 noćenja, što je povećanje od 6,2% u odnosu na 2010. godinu. Od tog broja, 52,7 % turista je došlo iz inostranstva.[16] Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, BiH će imati treću po veličinu stopu rasta turizma u svijetu u periodu 1995-2020.

Pored dolaska stranih turista, brojna bosanskohercegovačka dijaspora se često vraća u BiH tokom ljetnih mjeseci, što dodatno doprinosi rastu prodaje roba i usluga.

Infrastruktura

[uredi | uredi izvor]
Autoput na koridoru Vc između Sarajeva i Visokog

Vlada BiH je objavila međunarodni tender za izgradnju 350 km dugog autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu koji će prolaziti rutom od Budimpešte, Osijeka preko Zenice, Sarajeva do luke Ploče. Autoput na ovom koridoru je najvažniji put u BiH i najkraća komunikacija između Srednje Evrope i Jadranskog mora. Autoput prolazi kroz središnji dio države u pravcu sjever-jug od Donjeg Svilaja na granici BiH na sjeveru do luke Ploče u Hrvatskoj, prateći tokove rijeka Bosne i Neretve. Procjenjuje se da više od 50% ukupnog stanovništa i privredne djelatnosti u BiH se nalazi unutar zone uticaja uzduž ove rute. Do danas, završeno je 69 km autoputa, a na još 58,8 km se trenutno odvijaju radovi. (stanje juli 2012)[17]

Zbog godišnjeg rasta broja putnika od gotovo 10%, Sarajevski aerodrom planira proširiti putnički terminal, zajedno sa poboljšanjem i proširenjem uzletno-sletne piste i pomoćnih pista, a radovi su planirani za jesen 2012. godine. Postojeći terminal će se proširiti za oko 7.000 m2.[18] Poboljšanje aerodroma će biti povezano i sa komercijalno-prodajnim centrom Sarajevo Airport Center što će omogućiti turistima i putnicima da prije letova obave kupovinu[19].

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Podaci Agencije za statistiku BiH za 2011. god" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 13. 11. 2012. Pristupljeno 5. 8. 2012.
  2. ^ databank.worldbank.org
  3. ^ "CIA World Factbook". Arhivirano s originala, 15. 3. 2018. Pristupljeno 5. 8. 2012.
  4. ^ http://www.bhas.ba/
  5. ^ a b c d e f "Vanjskotrgovinska komora BiH - vanjskotrgovinska razmjena". komorabih.ba. Pristupljeno 5. 1. 2018.
  6. ^ a b c "Najveći investitor Srbija sa 707 miliona evra".
  7. ^ http://cbbh.ba/index.php?id=146 Arhivirano 6. 3. 2016. na Wayback Machine CBBH Arhivirano 6. 3. 2016. na Wayback Machine
  8. ^ Šajinović, Dejan. "Uloženo 5,3 milijarde evra u BiH – Događaji". Nezavisne. Arhivirano s originala, 11. 2. 2021. Pristupljeno 5. 5. 2009.
  9. ^ BiH Tourism Assessment - Analysis of Sarajevo, Herzegovina and Krajina Tourism Regions and Recommendations for Product Development, Marketing and Destination Management[mrtav link]
  10. ^ a b Radovinović, Radovan; Bertić, Ivan, ured. (1984). Atlas svijeta: Novi pogled na Zemlju (jezik: hrvatskom) (3. izd.). Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  11. ^ http://www.unece.org/.html[mrtav link]
  12. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 31. 7. 2012. Pristupljeno 27. 7. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 30. 3. 2013. Pristupljeno 27. 7. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. ^ Aluminij
  15. ^ "Tourism" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 7. 2011. Pristupljeno 8. 8. 2012.
  16. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 6. 3. 2012. Pristupljeno 8. 8. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. ^ www.jpautoceste.ba
  18. ^ http://exyuaviation.blogspot.com/2011/09/sarajevo-expansion-to-begin-in-2012.html
  19. ^ "www.airportcentersarajevo.com". Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 20. 10. 2019.
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Privreda Bosne i Hercegovine
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Privreda_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3561939"