Idi na sadržaj

Njemački okruzi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Okrug (njem. Landkreis, Kreis) (u saveznim pokrajinama Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Schleswig-Holsteinu) ili zemaljski okrug (u svim ostalim drugim pokrajinima Njemačke) je prema njemačkom zakonu o samoupravi, savezna općina i područno tijelo. Upravlja svojim područjem prema zakonima/osnovama lokalne samouprave.[1]

U Njemačkoj postoji 107 autonomnih gradova, tri grada-države i 295 okruga. Najveći je Landkreis Mecklenburgische Seenplatte u Mecklenburg-Zapadno Pomorje s 5470,35km2, a najmanji Main-Taunus-Kreis u Hessenu s 229,39km2.

U nadležnosti okruga su primjerice: održavanje lokalnih puteva, građevinske dozvole, nacionalni parkovi, socijalna pomoć, skrb za mladež, bolnice, srednje škole, odlaganje otpada, registracija auta, izbor predstavnika za razinu državnog parlamenta, i druge nadležnosti (kultura, turizam) koje se razlikuju po regijama.

Okruzi ili ruralni okruzi u Njemačkoj; Gradovi (koji se u Baden-Württembergu nazivaju Stadtkreis na bosanskom jeziku gradskiokrug) označeni su žutom bojom (stanje od 2017.).

Pokrajinski poglavar i okružna skupština

[uredi | uredi izvor]

Sljedeće institucije postoje u okrugu:

  • Okružna skupština, zastupništvo stanovnika u okrugu se bira svaki 5 godina, osim u Bavarskoj, gdje se bira svakih šest godina.
  • Pokrajinski poglavar, zavisno od pokrajine, djeluje kao predsjedatelj okružne skupštine tj. okružni odbor i upravitelj okružne uprave
  • i u nekim pokrajinama okružnog odbora.

Uprava

[uredi | uredi izvor]

Uprava okruga i pokrajinsko vijeće svoje sjedište ima u okružnom gradu (glavni grad okruga) u uredu pokrajinskog vijeća, okružna skupština itd. Pokrajinsko vijeće pored komunalnih obaveza, preuzima i dužnosti države kao jedna niža državna oblast. U slučaju da okrug ima potpunu lokalnu samoupravu, pokrajinsko vijeće ne radi kao niža državna oblast nego je odgovorna dužnost u samom okrugu. Opći nadzor i posebni nadzor okružnih općina spada pod ovlasti okruga, s time okrug može imenovati upravitelja policije okruga i upravitelja učiteljske službe. Za pokriće troškova okrug se financira iz okružnih općina.

Dužnosti

[uredi | uredi izvor]

Okrug i okružne općine imaju blizak partnerski odnos. Dužnosti koje inače grad koji nije u okrugu mora sam obavljati, u okrugu zajedničko se rješava. Zavisno o broju stanovnika, veće okružne općine preuzimaju dodatne dužnosti za manje okružne općine. To znači da okrug preuzima dužnost, pomoći manja i financijskih slabija općina tako da standard u svim općinama bude prilično isti.[2]

Okrug obavlja sljedeće dužnosti:

  • podavanje socijalne pomoći
  • organizacija lokalnog saobraćaja
  • uređenje i njega zaštitnog područja
  • odstranjenje otpada
  • odgovoran za spasilačke službe
  • obrana požara i katastrofa
  • zdravstvo
  • nadgledanje hrane
  • suzbijanje marvinske pošasti i zaštita životinja
  • izdavanje saobraćajne dozvole
  • građenje i održavanje ceste okruga
  • geodetska mjerenja zemljišta i nekretnina
  • vođenje katarskog ureda (samo u nekim pokrajinama)
  • skrb i odgoj omladine (za manje općine)
  • građevinski nadzor (za manje općine)

Općine

[uredi | uredi izvor]

Svi okruzi u Njemačkoj podijeljene su u više okružne općine. Broj općina u okrugu je različita tako ima zemaljski okrug Ammerland (Rajna-Vestfalija), a okrug Bitburg-Prüm u Donjoj Saksoniji ima 235 općina.[3]

Posebna imena

[uredi | uredi izvor]

Pojedine okružne općine mogu imati posebna imena, koje su dobili radi njihove historije ili većine. Primjeri: Grad, Markt (bos. tržište), Flecken (naziv za mjesto između sela i grada), Bergstadt (grad u planini). itd. Sva ta imena nemaju nikako značenje u upravljanju općine ili okrugu. Neki gradovi u okruzima dobivaju u nekim pokrajnjima poseban status radi njihovog visokog broja stanovnika, s tim statusom gradovi dobivaju nove dužnosti. Procedura dobivanja tog posebnog statusa zavisi o pokrajini, čim grad pređe određen broj stanovnika. Isto tako varira broj stanovnika s kojim gradovi mogu dobiti taj posebni status po pokrajinama. Ti gradovi i dalje ostaju u okružnoj zajednici, ali imaju posebno ime, kao na primjer: srednji grad ( njem. Mittelstadt), veliki grad u okrugu (njem. Große Kreisstadt), veliki samostalno grad u okrugu (njem. Große selbständige Stadt), srednja okrugu pripadajući grad (njem. Mittlere kreisanhörige Stadt) ili veliki okrugu pripadajući grad (njem. Große kreisanhörige Stadt).

Ujedinjenje općina ispod nivoa okruga

[uredi | uredi izvor]

U slučaju ujedinjenja općina, općine nemaju vlastitu upravu. I obavljaju poslove u zajedničkoj upravi. Ime, ovlasti i svojstva ujedinjenih općina varira od pokrajine do pokrajine.

Gradovi koji nisu u okrugu

[uredi | uredi izvor]

Postoje gradovi koji ne pripadaju ni jednom okrugu, nego posjeduju sopstveni "gradski okrug" (njem. Stadtkreis).

Iznimka je regija oko Hannovera, gdje se grad Hannover i prijašnje općine okruga Hannovera ponovo ujedinili. Unatoč tome grad Hannover je sačuvao nekolika prava koje je ima kao grad koji nije vezan uz jedan okrug.

Zastupanje interesa

[uredi | uredi izvor]

Za koordinaciju i političko zastupanje su svi 323 okruga podijeljeni u 13 zemljišna saveza i na razini saveza u Njemačkoj okružnoj skupštini (njem. Deutscher Landkreistag (DLT)).Ta skupština predstavlja 74% nosača dužnosti, 68 % stanovništva i 96% površine Njemačke.[4]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Upraviteljska područja u veličini današnjih okruga su u srednjom vijeku bile grofovije. Od 16. stoljeća ujedinilo se slobodni gradovi Svetog Rimskog Carstva i kneževine većinom ujedinili u tzv. Reichskreise, koji su imali priličnu većinu današnjih pokrajina. Početkom 19. stoljeća pruski državnik Freiherr vom Stein je htio uvesti, po modelu pruske reforme iz 1808., autonomnu upravu građana u seoskim krajevima. Ali se tek 1880-tih realiziralo taj prijedlog s prvim okružnim odredbama. Pruska provincija Westfalen (1886.) i Rajnska Provincija (1887.) su prvi uveli nove okružne odredbe. Tijekom stoljeća su ostale njemačke države prihvatili princip podijele okruga iako po drugim imenom. Tek 28. novembra 1938.[5] su svi okruzi dobili ime zemaljski okrug.

U 19. stoljeću i do Prvog svjetskog rata Njemačka je imala oko 1.000 okruga. Površina okruga je bila tolika da okružni poglavar do najudaljenijoj općina može u jednom danu s kočijom se vratiti natrag i obaviti sve potrebne poslove.

  1. ^ "Početna stranica njemačkih okruga".
  2. ^ "Dužnosti okruga u SR Njemačkoj". Arhivirano s originala, 24. 5. 2006. Pristupljeno 9. 6. 2023.
  3. ^ "Njemačka godišnja knjiga iz 1938. godine".
  4. ^ "Urteil des Landesverfassungsgerichts Mecklenburg-Vorpommern vom 26. Juli 2007 – LVerfG 9-17/06". Arhivirano s originala, 26. 12. 2017. Pristupljeno 9. 6. 2023.
  5. ^ "dredba o novo izgrađivanju Reicha od 28. novembra 1938. godine".