Natrij-hlorid
| Natrij hlorid | |
|---|---|
 | |
| Općenito | |
| Hemijski spoj | Natrij hlorid |
| Druga imena | kuhinjska so |
| Molekularna formula | NaCl |
| CAS registarski broj | 7647-14-5 |
| Kratki opis | bijela kristalna supstanca |
| Osobine1 | |
| Molarna masa | 58.442 g/mol |
| Agregatno stanje | čvrsto |
| Gustoća | 2,16 g/cm3 |
| Tačka topljenja | 801 °C |
| Tačka ključanja | 1465 °C |
| Rastvorljivost | 35.9 g/100 mL (25 °C) |
| 1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. | |
Natrij hlorid, natrijum hlorid ili kuhinjska so (NaCl) dolazi u prirodi kao mineral halit. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrij hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata.
Fizičke osobine
[uredi | uredi izvor]Natrij hlorid je bijela kristalna supstanca, vrlo dobro topljiva u vodi.
Biološki značaj NaCl
[uredi | uredi izvor]Kuhinjska so je glavni izvor iona Na i Cl- za ljude i životinje. Ioni Na imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog pritiska do održanja rada živčanog sistema. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.
Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 50 mg, a ta se količina otprilike nalazi u jednoj štruci bijelog kruha. Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.
Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati jod radi smanjenja pojave gušavosti.
Način dobijanja
[uredi | uredi izvor]Razlikujemo dvije vrste kuhinjske soli rudna so i morska so.
- Rudna kuhinjska so se dobije iz rudnika soli kopanjem na mjestima gdje je nekada davno bilo more i nataložila se so povlačenjem mora (najbolji primjer za to je rudnik soli u Tuzli).
- Morska so se dobija u solanama isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U Crnoj Gori postoje dvije solane: kod Ulcinja i Tivta, u Hrvatskoj tri: u Stonu, Ninu i Pagu, dok u Sloveniji je još uvijek aktivna solana Sečovlje[1].
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 8. 4. 2012. Pristupljeno 23. 3. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
