Mantikora
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
Manticore ili Mantikora u grčkoj mitologiji mitološko je biće, vrsta Himere s ljudskom glavom (često s rogovima, sivim očima, tri reda željeznih zubi i glasnom rikom poput trube), lavljim, katkad crveno obojenim tijelom i zmajevim ili škorpionovim repom kojim može pucati otrovne dlake da bi onesposobila plijen. Katkad se prikazuje i s velikim krilima.
Mantikorino ime perzijskog je porijekla: martya = čovjek xwar- = jesti. Grci su netačno preuzeli perzijski izgovor te je na grčkome ta riječ glasila mantikhoras, a potom je prešla u latinski gdje je poprimila oblik mantichora.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Opisao ju je Ktezije, grčki ljekar i historičar te je tako došla u evropsku mitologiju. Poslije je to učinio Pauzanije govoreći o mantikori kao lavu te da je to samo indijski mit nastao zbog velikog straha od same zvijeri. Plinije Stariji vjerovao je mitu, a njegovi su opisi bili cijenjeni te se u njih vjerovalo.
Mantikora je bila ilustrirana u bestijarijima, a i u grbovima, posebice tokom 16. vijeka, a također je utjecala na maniristička prikazivanja u slikama i ukrasnim djelima. Poslije je zamjenjivana sa Sfingom, posebno od 17. vijeka i 18. vijeka u Francuskoj.