Idi na sadržaj

Longarus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ilirske kraljevine oko 230. god. pne

Longar, vladao od 231.– 206. god. pne,[1] bio je ilirski kralj iz plemena Dardanaca.[2] Svi njegovi predhodnici na kraljevskom tronu, počev od prvog kralja Bardilisa, u grčkim izvorima nazivani su ilirski kraljevi. Longar je prvi koji je izričito nazvan dardanski kralj.[3]

Vojne aktivnosti

[uredi | uredi izvor]

Poslije keltskog pohoda na Delfe, za Dardance se nije čulo četiri decenije, i vjerovatno su se oporavljali od galske invazije. Za to vrijeme uspjeli su konsolidovati svoje granice prema sjeveru proširivši se u dolinu Morave i Nišave na račun Tribala. Međusobni odnosi balkanskih plemena, bez ućešča Grčke i Makedonije nisu interesovali tadašnje pisce, pa ovi događaji nisu nigdje zabilježeni.[4]

Južno, između Dardanije i Makedonije nalazili su se Peonci. U drugoj polovini trećeg stoljeća pne, nastavljaju se ilirsko-makedonski ratovi nastali iz želje makedonskih kraljeva za teritorijalnom ekspanzijom na račun Dardanaca, posebno protiv Peonaca. Peonci su bili izloženi stalnim makedonskim napadima, pa su ulazili u razne anti-makedonske koalicije, nastojeći zadržati nezavisnost.

Tokom 231. god. pne. Dardanci predvođeni Longarom upadaju u Peoniju i razvaljuju njihov glavni grad Bilazoru. U važnoj bitki iz 229. god. pne. Dardanci pobjeđuju Makedonce predvođene kraljem Demetrijem II Makedonski u njihovom nastojanju da se prošire prema sjeveru. Demetrije je vjerovatno poginuo u jednoj borbi, pa je umjesto maloljetnog Filipa V, namjesništvo preuzeo Antigon Doson.[1][4][5] Za kratko vrijeme Antigon je pobijedio Dardance predvođene Longarom, preoteo dio Peonije, i sagradio grad Antigoneju, na glavnom putu za širenje prema sjeveru. Grad je naselio Etolskim Grcima.

U to vrijeme Dardanija je za susjeda imala Ardijejsku kraljevinu, koja je u to vrijeme stupila na historijsku scenu. Njen kralj Agron sklopio je u savez sa makedonskim kraljem Demetrijem II.[6] Dok je Demetrije ratovao sa Dardancima, Ardijejci su ratovali i pustošili zapadnogrčke obale. Jačanje ilirske države pod Agronom i Teutom nije išlo u prilog Dardancima. Bili su spremni da podrže pogranična plemena, kojima je Agron nametnuo svoju vlast, u njihovoj borbi za nezavisnost. Tokom 230. god. pne Teuta je poslala velike snage u invaziju na Epir i oslabila svoje sjeverne granice. Longar je snažno uticao na pogranična plemena, vjerovatno i vojno, i ona su se pridružila Dardaniji. Teuta je prekinula kampanju u Epiru, a Scerdilaidas se vratio i potisnuo Longara u Dardaniju.

Izvori i vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
  • Livije, Ab Urbe Condita
  • Sve o Liviju Arhivirano 3. 3. 2016. na Wayback Machine
  • J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992,ISBN 0-631-19807-5.
  • Greenwalt, William S. (2010). "Macedonia, Illyria, and Epirus". u Roisman, Joseph; Worthington, Ian (ured.). A Companion to Ancient Macedonia. Oxford, Chichester, & Malden: Wiley-Blackwell. str. 279–305. ISBN 978-1-4051-7936-2. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć)CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Hammond, Nicholas Geoffrey Lemprière (1989). The Macedonian State: Origins, Institutions, and History. Oxford: Clarendon Press. ISBN 0-19-814883-6.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Worthington, Ian (2008). Phillip II of Macedonia. New Haven and London: Yale. ISBN 978-0-300-12079-0.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b "N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA". Oxford university press, 2001. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ TITUS LIVIUS (literally translated by Cyrus Edmonds) (1850). "Historija Rima". www.eremita.di.uminho.pt. Pristupljeno 1. 2. 2011.[mrtav link]
  3. ^ John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001
  4. ^ a b "Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi". ANUBiH - KNJIGA XXX , SARAJEVO, 1969. Arhivirano s originala, 29. 2. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2018.
  5. ^ Greenwalt, 2010
  6. ^ Hammond, 1989