Idi na sadržaj

Kolina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kolina
Države Bosna i Hercegovina
Dužina25 km
IzvorObronci Jahorine iznad prijevoja Jabuka
NV izvoraoko 1000 m
UšćeDrina (Ustikolina)
SlivCrnomorski sliv
PritokeDesne: Mazlinska rijeka i Mala rijeka
Lijeve: Ljaljićki potok i Vrbički potok

Kolina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Drine.[1][2][3]

Na nekim geografskim kartama, njen kraći dio donjeg toka prije ušća je označen kao Kolunska rijeka. Međutim, izvan svake razumne sumnje je tvrdnja da je izvorni naziv ove rijeke Kolina, po čemu je naselje uz njena "usta" (ušće) dobilo ime Ustikolina, kao što je i ono na "ustima" Prače postalo Ustiprača.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kolina izvire na jugoistočnim padinama Jahorine, iznad prijevoja Jabuka i istoimenog sela (Jabuka) na nadmorskoj visini od oko 1.000 m. U gornjem toku prati lokalnu komunikaciju koja izlazi na magistralnu cestu M-20 (u Ustikolini), a zatim, prema jugu, čini veliku krivinu, u obliku slova U. Ušće Koline je u Ustikolini, kod mosta za naselja u Cvilinskom polju (Cvilin, Jošanica i druga), a na oko 375 m n/v. Dužina joj je blizu 25 km, sa površinom sliva od skoro 154 km². Uz nekoliko (na raspoloživim mapama) bezimenih potoka i potočića, veće pritoke Koline su Ljaljićki i Vrbički potok (lijeve), te Mazlinska i Mala rijeka.

Kolina je bujičava rijeka, koja povremeno nanosi velike štete lokalnom stanovništvu. Tako se 2010. izlila iz korita i, od ostatka općine, odsjekla sela Slađanovići, Putojevići, Mirjanovići, Đurđevići i Selišta.[4]

Po osnovu Zakona o koncesijama Bosansko-podrinjskog kantona, predviđena je gradnja hidrocentrala na ovoj rijeci.[5]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=7884
  2. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  3. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  4. ^ http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Deset-focanskih-sela-odsjeceno-od-svijeta/lat/34095.html[mrtav link]
  5. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 7. 3. 2016. Pristupljeno 28. 3. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]