Knjiga jubileja

Knjiga jubileja, znana i kao Manja Knjiga postanka (Leptogenesis), je drevni jevrejski tekst u 50 poglavlja, a u etiopskom judaizmu i u Etiopskoj pravoslavnoj crkvi smatra se kanonskim tekstom.^[1] U rimokatoličanstvu, istočnom pravoslavlju i protestantizmu ova knjiga se smatra pseudepigrafom.^[2]

Neki rani hrišćani su dobro poznavali ovaj spis, npr. Origen i Justin Mučenik. Danas ne postoji niti jedna cijela grčka ili jevrejska verzija.

Robert Henry Charles je predložio da je autor Knjige bio neki farizej, šta se danas uglavnom smatra krivim razmišljanjem.^[3]

Datiranje Knjige jubileja predstavlja velik problem mnogim biblijskim učenjacima.

Sama Knjiga nalikuje biblijskoj Knjizi postanka te opisuje u detalje ono šta je spomenuto u samom Postanku. Spominju se mnoge stvari kojih nema u Bibliji.

Knjiga jubileja spominje postojanje četiri vrsta anđela ili meleka. Među njima su i anđeli čuvari te anđeli koji upravljaju prirodnim fenomenima. Čovjek zvan Henok je bio prvi koji je dobio znanja od anđela, koji su ga poučili pisanju i čitanju.

Prema Knjizi, pali meleci su imali seksualne odnose sa ljudskim kćerkama te su one rodile djecu, nefile. Jedna verzija navodi da su "kćerke ljudske" bile potomci Kabila, njegove kćerke ili unuke. Nefili su živjeli u doba Nuha, kojeg je Bog (Allah) pozvao da sagradi lađu i spasi sebe (i prema islamu još mnogo ljudi, Allahovih sljedbenika) i svoju porodicu od potopa, čiji je cilj bio uništiti zle ljude (u Kur'anu politeiste) i nefile.

Knjiga jubileja također opisuje kako su sinovi Adema i Eve imali seksualne odnose sa svojim sestrama te su tako začeli novu generaciju. Kajin je oženio svoju sestru Awan, a Šit svoju drugu sestru, Azuru.

Jevrejski je, prema Knjizi jubileja, jezik nebesa kojim govore Bog i meleci. Na početku svijeta svi su znali jevrejski (hebrejski); i životinje i ljudi. S vremenom je znanje jevrejskog na Zemlji bilo izgubljeno.

Nakon velikog potopa u doba Nuha, Zemlja je bila podijeljena na tri dijela za trojicu Nuhovih sinova i njegovih 16 unuka. Napokon je jevrejski jezik bio zaboravljen i meleci su Ibrahima poučili jevrejskom nakon mnogo generacija.

Reference

^ James C. VanderKam. The Book of Jubilees (Guides to Apocrypha and Pseudepigrapha). Sheffield: Sheffield Academic Press, 2001. ISBN 1-85075-767-4. ISBN 978-1-85075-767-2.
^ Stephen L. Harris. Understanding the Bible.
^ R. H. Charles. The Apocrypha and Pseudepigrapha of the Old Testament.

[1] James C. VanderKam. The Book of Jubilees (Guides to Apocrypha and Pseudepigrapha). Sheffield: Sheffield Academic Press, 2001. ISBN 1-85075-767-4. ISBN 978-1-85075-767-2.

[2] Stephen L. Harris. Understanding the Bible.

[3] R. H. Charles. The Apocrypha and Pseudepigrapha of the Old Testament.

[1]

[2]

[3]