Karlična šupljina
| Karlična šupljina (Cavitas pelvis) | |
|---|---|
 | |
| Identifikatori | |
| TA98 | A02.5.02.002 |
| TA2 | 1283 |
| FMA | 9738 |
| Anatomska terminologija | |
Karlična šupljina je donji dio ukupne tjelesne šupljine koji je omeđen karličnom kosti (pelvis). Njen kosi krov je karlični otvor (gornji otvor zdjelice). Donja granica joj je karlični pod. Karlična šupljina prvenstveno sadrži rwproduktivne organe mokraćni mjehur, karlice debelog crijeva, a rektuma. Rektum se nalazi na stražnjem dijelu zdjelice, u krivu je krstačnu kost i trticu; mjehur je sprijeda, iza stidne spojnice (pubične simfize).[1][2][3]
Kod žena, maternica i vagina zauzimaju međuprostor između ovih unutrašnjih organa. Zdjelična šupljine također sadrži velike arterije, vene, mišiće i nerve. Ove strukture moraju da djeluju zajedno u veoma malom prostoru. Oni mogu biti pogođeni različitim bolestima i mnogim lijekovima na mnogo različitih načina. Jedan dio može uticati na drugi, kao što zatvor može preopteretiti právo crijevo (rektum) i pritisnuti mokraćni mjehur ili porođaj može oštetiti stidne nerve i kasnije dovesti do analne slabosti.
Granice
[uredi | uredi izvor]
Karlica ima anteroinferiorni (prednje-donji), posteriorni (zadnji) i dva lateralna (bočna) zida; inferiorni (donji) zid karlice se naziva karlično dno.[4][5] Trbušna maramica ili parijetalni peritoneum je ovdje priključen trbušnom zidu.[6]
Mala karlica
[uredi | uredi izvor]Mala karlica ili prava karlica je prostor ograđen je karličnim pojasom i ispod karličnog oboda: između karličnog otvora i karličnog dna. Ova šupljina je kratak, zakrivljeni kanal, koji je dublji na svom zadnjem nego na prednjem zidu. Neki smatraju da je samo ovo područje cijela karlična šupljina. Ostali definiraju karličnu šupljine kao veći prostor, uključujući i veliku karlicu, neposredno iznad karličnog otvora.
Naprijed i ispod, mala karlica je ograničena stidnom simfizom i gornjim granama stidne kosti i nadređeni Rami u stidne dlake; iznad i iza, krstačnom kosti i trticom, a bočno, širokim, glatkim, četvorougaonim područjem kosti, što odgovara unutrašnjoj površini tijela i gornjim granama išjadične kosti, a dio crijevne kosti (Ilijuma) ispod akuratne (precizne) linije.
- Granice male karlice
| Zadnji zid: Krstačna kost i trtica | Bočna: Mišić: Obturator internus | Prednja: Stidna simfiza |
U maloj karlici su karlično crijevo, rektum, mokraćni mjehur i neki spolni organi. Pravo crijevo (rektum) je otraga, u krivini krstačne kosti (sakruma) i trtice. Mokračni mjehur je sprijeda iza stisne (pubične simfize. Kod žena, maternica i vagina su u međuprostoru okolnih unutrašnjih orgna. Kallično-trbušni nervi izlaze iz pršljenova S2-S4, u maloj karlici.
Velika karlica
[uredi | uredi izvor]Velika karlica ili lažna karlica je prosror koga zatvataju karlični greben (iznad) i karlični obod (sprijeda) Omeđen je sa svake strane crijevnom kosti ilijum); sprijeda nekompletno, predstavljeno širokim intervalom između prednjih granica ilijuma, koji je ispunjen trbušnim zidom; iza je ograničen dubokim usjekom na obje strane između ilijuma i baze krstačne kosti. Ovaj dio tjelesne šupljine se općenito naziva trbušnom šupljinom (zato što se ponekad označava kao lažna karlica).[8]. Velika karlica podupire crijeva (posebno tanko i sigmoidno debelo) prenosi dio težine na prednji trbušni zid. Natkoljenični (femoralni) nerv polazi iz slabinskih pršljenova L2-L4 u velikoj, ne u maloj.
Ligamenti
[uredi | uredi izvor]| Ligament | Od | Do |
| Široki maternični ligament | ||
| * Mezovariij | Jajnik | |
| * Sredina jajovoda | Falopijeva tuba | Široki maternični ligament |
| * Mezometriij | ||
| Glavni ligament (kardinalni) | ||
| Jajnički ligament | Jajnik | Maternica |
| Okrugli maternični ligament | ||
| Suspenzorni ligament jajnika |
Mjere
[uredi | uredi izvor]Karlica se može svrstati u četiri glavna tipa mjerenja karličnih dikjametara i veza na karličnom ulazu i izlazu, kao i kosiim promjerima.
| Mjera | Od | Do | Dužina |
|---|---|---|---|
| Poprečni prečnik (ulaz) |
Između krajnjih vanjskih bočnih tačaka karličnog otvora | 13.5–14 cm | |
| Kosi prečnik I | Desni krstačno-ilijačni zglob | Lijeva iliostidna uzvisina | 12-12.5 cm |
| Kosi prečnik II | Lijevi krstačnoilijačni zglob | Desna iliostidna uzvisina | 11.5–12 cm |
| Anatomska veza (Prava veza) |
Stidna simfiza | Promontorna | ~12 cm |
| Akušerska veza | Zadnja stidna uzvisina (Zadnja površina simfize) |
Promontorna (prostidna) | >10 cm |
| Poprečna veza * | Donji stidni ligament | Promontorni (prostidni) | 11.5–12 cm |
| Ravna veza | Donja graniza simfize | Vrh trtice | 9.5–10 cm |
| Srednja veza | Donja granica simfize | Donja granica krstačne kosti | 11.5 cm |
| Poprečni dijametar (Ulaz) |
Između išijadičnih izbočina (kukova) | 10–11 cm | |
| Raspon među trnolikim (spinoznim) nastavcima | Između prednjih gornjih i gornjih ilijačnih izbočina | 26 cm (Žena) | |
| Međukrstačni raspon | Između prednjih bočnih tačaka ilijačnog grebena | 29 cm (Žena) | |
| Vanjske veze | Trnasti nastavci petog slabinskog pršljena | Gornji rub simfize | ~20 cm |
| Međutrohanterski raspon | Između natkoljeničnih mišića (femura) | 31 cm | |
| * Zato što se prave veze ne mogu mjeriti direktno, izvode se iz dijagonalne veze koja se mjeri kroz vaginu. | |||
Arterije
[uredi | uredi izvor]Nervi
[uredi | uredi izvor]Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
-
Zglobljavanje karlice (sprijeda) -
Karlične arterije -
Disekcija bočnog zida karlice prikazana sa krstačne strane u stidnih pleksusa -
Krstačni snop desne strane -
Muška karlična šupljina -
Ženska karlična šupljina -
Tjelesna šupljina
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Platzer W. (2004): Color atlas of human anatomy, Vol. 1: Locomotor system, 5th Ed. Thieme Medical Publishers, ISBN3-13-533305-1; US- ISBN 1-58890-159-9.
- ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Moore K. L. et al. (2010): Clinically oriented anatomy, 6th Ed, 3: Pelvis and perineum.
- ^ Richard S. Snell R. S.: Clinical anatomy by regions, Pelvic cavity: p.242
- ^ Tank P. (2013): Grants dissector, 15th Ed., 4: The abdomen.
- ^ http://www.gfmer.ch/Obstetrics_simplified/anatomy_of_the_female_pelvis.htm |title=Anatomy of the Female Pelvis - D. El-Mowafi.
- ^ Drake et al. (2009): Grays anatomy for students, 2nd Ed., 5: Pelvis and perineum - general description
