Idi na sadržaj

Jasnin encijan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jasnin encijan
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaTracheophyta
RazredMagnoliopsida
RedGentianales
PorodicaGentianaceae
RodGentiana
VrstaG. jasnae
Lakušić

Jasnin encijan (lat. Gentiana jasnae Lakušić) je (još uvijek nepriznata vrsta) endemska biljka, glacijalni relikt, iz porodice Gentianaceae, red Gentianales.

Jasnin encijan je nježna višegodišnja biljka, visoka 5–6 cm. Listovi su mu prizemni, u rozeti, pretežno jajoliki, elipsoidnolancetasti, uglavnom ujednačene širine, tri puta duži nego širi. Dugi su oko 2,5–3 cm, široki najviše do 1 cm. Nježna stabljika, visine do 3–6 cm, izrasta iz rozete, a ima 2-3 para sitnih, uglavnom loptastih listića.

Cvjetovi su pojedinačni, sa zelenom čašicom i tamnoplavom lrunicom (laticama). U čašici ima 5 listića, koji su srasli u cijev, a slobodni dijelovi su lancetasti, duboko urezani. Krunica je formirana kao cijev, dužine do 3 cm, i 5 slobodnih režnjeva, elipsoidnolancetastih i ušiljenih. Između njih ima, najčešće po dva, sitna međuzupca. U cjelini, krunica je tanjirasta, tamnoplava ili nebeski plava.[1]

Cvjeta u maju i junu, a pojedini cvjetovi javljaju se sve do jeseni. Plod ove gencijane je izdužena čahura sa mnogo sjemenki; otvara se sa preko dva zaklopca.

Prema Šiliću, sve vrste roda Gentiana, u diploidnoj hromosomskoj garnituri imaju po 36 hromosoma p(2n=36).[2]

Ekologija i rasprostranjenje

[uredi | uredi izvor]

Areal jasninog encijana obuhvata visokodinarska područja alpsko-visokonordijske regije. Nađen je na Bjelašnici i vrhovima Prenja i Čvrsnice. Dobro je prilagođen niskim temperaturama i fiziološkoj suši. Uspijava na karbonatnoj geološkoj podlozi, sa plitkim tlima.

Prema kriterijima IUCN-a, u Crvenoj knjizi Bosne i Hercegovine, klasificiran je u ugrožene vrste.[3]

Lektotip: Bjelašnica, kod Sarajeva, n/v 1850 m, zona snježnika, 5. juna 2005., Herb. CEPRES G-15011993.

Zanimljivosti

[uredi | uredi izvor]
  • Ovaj endem imenovan je po Jasni (Taiba) Šarić (1967.-1993.), mladoj, tada tek uposlenoj, asistenci  Prirodno-matemaričkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ona je, uz sedam ostalih sugrađana (bračni par Asim i Azra Lačević, Ahmet Ahmetspahić, Jasmina Krajanija, Senad Lagumdžija, Bajro Pinjo, Aferdita Sadikaj), ubijena granatom VRS, u redu za vodu, kod Sarajevske pivare, 15. januara 1993.

"U želji da vječno sačuvaju sjećanje na mladu kolegicu Jasnu, njene kolege sa Prirodno-matematičkog fakulteta, na čelu sa provesorom dr. Radomirom Lakušićem, odlučili su da jednu nježnu endemičnu vrstu nazvati njenim imenom Gentiana jasnae – Jasnin encijan.“[4]

”Na 11. izboru najboljih inostranih poštanskih maraka u Kini za 2012. godinu, u veoma jakoj konkurenciji, prvo mjesto pripalo je poštanskoj marki o temi Flora, motiv Jasnin encijan, autora Tamera Lučarevića, dugogodišnjeg dizajnera BH Pošte.”[6]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Redžić, Sulejman (2008). "Jasnin encijan – ukras bosanskih planina". FONDEKO svijet. Sarajevo. 12 (26): 22–23. ISSN 1512-634X.
  2. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.
  3. ^ Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013): Crvena lista flore FBiH [1] Pristupljeno 20 februara 2020.
  4. ^ Mediha Džamkić (2016): Da se ne zaboravi. Zehra, vol. 2, No 122: pp 8-9. Izdavač: Mjesec vrlina ž.e.o. Kewser. Sarajevo [2] Arhivirano 6. 5. 2021. na Wayback Machine
  5. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 22. 2. 2021. Pristupljeno 18. 9. 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. ^ Mediha Džamkić: Da se ne zaboravi - Nježna kao cvijet

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]