Istarska županija

Istarska županija
Istarska županija
Županija
	Zastava Grb
	; Geografski položaj u Hrvatskoj
Država	Hrvatska
Sjedište	Pazin
Vlada
• Župan	Valter Flego
Površina
• Ukupno	2.813 km2
Stanovništvo (2021.)
• Ukupno	195.237
• Gustoća	69,40 /km2

Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija koja koja uključuje i najveći dio Istarskog poluostrva (2820 od 3160 kvadratnih kilometara). Administrativno središte je Pazin.

Historija

Pećine u blizini Pule, Šandalja i Roumaldova pećina, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 prije nove ere). Više od 400 lokaliteta potiče iz bronzanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.

Rimljani su Istarsko poluostrvo nazivali Terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dva vojna pohoda, 177. Rimljani su pokorili Histre. Padom zapadnog Rimskog carstva 476., Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. vijeka, dolaze Slaveni i grade svoja prva naselja. 789. Istra pada pod vlast Franaka. 1267. postaje dio Mletačke republike, a 1797. dio Habsburške monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805.-1813.).

Počevši od 1861, Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom carstvu. Prema ]Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj italijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena sa Hrvatskom. Velika većina Italijana izbjegla je u matičnu zemlju.

Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirisala.

Županijska uprava

Trentno premijer je Ivan Jakovčić (IDS)

Županijska skupština se sastoji od 41 zastupnika:

Istarski demokratski sabor (IDS) 20
Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 5
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 5
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 4
Istarski demokratski forum (IDF) 4
HNS/Zeleni/HSLS 3

Administrativna podjela

Istarska županija je podijeljena na 10 gradova i 31 općinu.

Gradovi:

Grad	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Buje	97,00 km²	4.441	Baredine • Bibali • Brdo • Brič • Buje • Buroli • Gamboci • Kaldanija • Kanegra • Kaštel • Krasica • Kršete • Kućibreg • Lozari • Marušići • Merišće • Momjan • Oskoruš • Plovanija • Sveta Marija na Krasu • Triban
Buzet	167,00 km²	5.999	Baredine • Barušići • Blatna Vas • Brnobići • Buzet • Cunj • Čiritež • Črnica • Erkovčići • Forčići • Hum • Juradi • Kajini • Klarići • Kodolje • Kompanj • Krbavčići • Krušvari • Mali Mlun • Marčenegla • Marinci • Medveje • Most • Negnar • Nugla • Paladini • Peničići • Perci • Počekaji • Pračana • Prodani • Račice • Račički Brijeg • Rim • Roč • Ročko Polje • Salež • Selca • Seljaci • Senj • Sovinjak • Sovinjska Brda • Sovišćina • Stanica Roč • Strana • Sveti Donat • Sveti Ivan • Sveti Martin • Šćulci • Škuljari • Štrped • Veli Mlun • Vrh • Zonti
Labin	71,70 km²	10.424	Bartići • Breg • Duga Luka • Gondolići • Gora Glušići • Kapelica • Kranjci • Labin • Marceljani • Presika • Rabac • Ripenda Kosi • Ripenda Kras • Ripenda Verbanci • Rogočana • Salakovci • Vinež
Novigrad	26,20 km²	3.889	Antenal • Bužinija • Dajla • Mareda • Novigrad
Pazin	137,00 km²	8.279	Beram • Bertoši • Brajkovići • Butoniga • Grdoselo • Heki • Ježenj • Kašćerga • Kršikla • Lindar • Lovrin • Pazin • Trviž • Vela Traba • Zabrežani • Zamask • Zamaski Dol • Zarečje
Poreč	139,00 km²	16.607	Antonci • Baderna • Banki • Bašarinka • Blagdanići • Bonaci • Bratovići • Brčići • Buići • Cancini • Červar • Červar-Porat • Čuši • Dekovići • Dračevac • Filipini • Fuškulin • Garbina • Jakići Gorinji • Jasenovica • Jehnići • Jurići • Kadumi • Katun • Kirmenjak • Kosinožići • Kukci • Ladrovići • Matulini • Mičetići • Mihatovići • Mihelići • Montižana • Mugeba • Mušalež • Nova Vas • Poreč • Radmani • Radoši kod Žbandaja • Rakovci • Rupeni • Ružići • Stancija Vodopija • Starići • Stranići kod Nove Vasi • Šeraje • Štifanići • Šušnjići • Valkarin • Varvari • Veleniki • Vežnaveri • Žbandaj
Pula	70,00 km²	52.220	Pula
Rovinj	79,00 km²	12.968	Rovinj • Rovinjsko Selo
Umag	83,00 km²	12.699	Babići • Bašanija • Crveni Vrh • Čepljani • Đuba • Finida • Juricani • Katoro • Kmeti • Križine • Lovrečica • Materada • Monterol • Murine • Petrovija • Savudrija • Seget • Sveta Marija na Krasu • Umag • Valica • Vardica • Vilanija • Zambratija
Vodnjan	102,00 km²	5.838	Gajana • Galižana • Peroj • Vodnjan

Općine:

Općina	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Bale	81,90 km²	1.170	Bale • Golaš • Krmed
Barban	100,00 km²	2.491	Barban • Bičići • Borinići • Draguzeti • Glavani • Grandići • Hrboki • Jurićev Kal • Koromani • Kožljani • Manjadvorci • Melnica • Orihi • Petehi • Prhati • Puntera • Rajki • Rebići • Rojnići • Sutivanac • Šajini • Vadreš • Želiski
Brtonigla	32,72 km²	1.523	Brtonigla • Fiorini • Karigador • Nova Vas • Radini
Cerovlje	106,00 km²	1.453	Belaj • Borut • Cerovlje • Ćusi • Draguć • Gologorica • Gologorički Dol • Gradinje • Grimalda • Korelići • Novaki Pazinski • Oslići • Pagubice • Paz • Previž
Fažana	13,86 km²	3.463	Fažana • Valbandon
Funtana	7,94 km²	911	Funtana
Gračišće	60,15 km²	1.312	Batlug • Bazgalji • Gračišće • Jakačići • Mandalenčići • Milotski Breg • Škopljak
Grožnjan	66,00 km²	656	Antonci • Bijele Zemlje • Grožnjan • Kostanjica • Kuberton • Makovci • Martinčići • Šterna • Vrnjak • Završje
Kanfanar	60,39 km²	1.498	Barat • Brajkovići • Bubani • Burići • Červari • Dubravci • Jural • Kanfanar • Korenići • Kurili • Ladići • Marići • Maružini • Matohanci • Mrgani • Okreti • Putini • Sošići • Šorići • Žuntići
Karojba	34,66 km²	1.404	Karojba • Novaki Motovunski • Rakotule • Škropeti
Kaštelir-Labinci	35,30 km²	1.493	Babići • Brnobići • Cerjani • Deklići • Dvori • Kaštelir • Kovači • Krančići • Labinci • Mekiši kod Kaštelira • Rogovići • Rojci • Roškići • Tadini • Valentići
Kršan	124,00 km²	2.829	Blaškovići • Boljevići • Čambarelići • Jesenovik • Kostrčani • Kožljak • Kršan • Lanišće • Lazarići • Letaj • Nova Vas • Plomin • Plomin Luka • Polje Čepić • Potpićan • Purgarija Čepić • Stepčići • Šušnjevica • Veljaki • Vozilići • Zagorje • Zankovci • Zatka Čepić
Lanišće	143,13 km²	268	Brest • Brgudac • Dane • Jelovice • Klenovšćak • Kropinjak • Lanišće • Podgaće • Prapoće • Račja Vas • Rašpor • Slum • Trstenik • Vodice
Ližnjan	69,87 km²	4.087	Jadreški • Ližnjan • Muntić • Šišan • Valtura
Lupoglav	92,19 km²	836	Boljun • Boljunsko Polje • Brest pod Učkom • Dolenja Vas • Lesišćina • Lupoglav • Semić • Vranja
Marčana	131,00 km²	4.250	Belavići • Bratulići • Cokuni • Divšići • Filipana • Hreljići • Kavran • Krnica • Kujići • Loborika • Mali Vareški • Marčana • Mutvoran • Orbanići • Pavićini • Peruški • Pinezići • Prodol • Rakalj • Šarići • Šegotići • Veliki Vareški
Medulin	29,35 km²	6.552	Banjole • Medulin • Pješčana Uvala • Pomer • Premantura • Valbonaša • Vinkuran • Vintijan
Motovun	33,58 km²	912	Brkač • Kaldir • Motovun • Sveti Bartol
Oprtalj	60,95 km²	748	Bencani • Čepić • Golubići • Gradinje • Ipši • Krajići • Livade • Oprtalj • Pirelići • Sveta Lucija • Sveti Ivan • Šorgi • Vižintini • Vižintini Vrhi • Zrenj • Žnjidarići
Pićan	51,00 km²	1.722	Grobnik • Jakomići • Krbune • Kukurini • Montovani • Orič • Pićan • Sveta Katarina • Tupljak • Zajci
Raša	80,15 km²	2.809	Barbići • Brgod • Brovinje • Crni • Drenje • Koromačno • Krapan • Kunj • Letajac • Most-Raša • Polje • Raša • Ravni • Skitača • Skvaranska • Stanišovi • Sveta Marina • Sveti Bartul • Sveti Lovreč Labinski • Topid • Trget • Trgetari • Viškovići
Sveta Nedelja	64,17 km²	2.898	Cere • Eržišće • Frančići • Jurazini • Kraj Drage • Mali Golji • Mali Turini • Marići • Markoci • Nedešćina • Paradiž • Ružići • Santalezi • Snašići • Sveti Martin • Štrmac • Šumber • Veli Golji • Veli Turini • Vrećari • Županići
Sveti Lovreč	30,61 km²	960	Čehići • Frnjolići • Heraki • Ivići • Jakići Dolinji • Jurcani • Kapovići • Knapići • Kršuli • Krunčići • Lakovići • Medaki • Medvidići • Orbani • Pajari • Perini • Radići • Rajki • Selina • Stranići kod Lovreča • Sveti Lovreč Pazenatički • Vošteni • Zgrabljići
Sveti Petar u Šumi	14,29 km²	1.051	Sveti Petar u Šumi
Svetvinčenat	79,74 km²	2.179	Bibići • Bokordići • Boškari • Bričanci • Butkovići • Cukrići • Čabrunići • Foli • Juršići • Kranjčići • Pajkovići • Peresiji • Pusti • Raponji • Režanci • Salambati • Smoljanci • Svetvinčenat • Štokovci
Tar-Vabriga	28,00 km²	2.148	Frata • Gedići • Perci • Rošini • Tar • Vabriga
Tinjan	54,46 km²	1.729	Brčići • Brečevići • Jakovici • Kringa • Muntrilj • Radetići • Tinjan • Žužići
Višnjan	69,00 km²	2.096	Anžići • Babudri • Bačva • Barat • Barići • Baškoti • Benčani • Bokići • Broskvari • Bucalovići • Bujarići • Butori • Cerion • Cvitani • Deklevi • Diklići • Fabci • Farini • Gambetići • Kelci • Kočići • Kolumbera • Korlevići • Košutići • Kurjavići • Legovići • Majkusi • Mališi • Maretići • Markovac • Milanezi • Prašćari • Prhati • Prkovići • Pršurići • Radoši kod Višnjana • Radovani • Rafaeli • Rapavel • Ribarići • Sinožići • Smolici • Srebrnići • Strpačići • Sveti Ivan • Štuti • Tićan • Tripari • Vejaki • Višnjan • Vranići kod Višnjana • Vrhjani • Zoričići • Ženodraga • Žikovići • Žužići
Vižinada	36,00 km²	1.142	Bajkini • Baldaši • Brig • Bukori • Crklada • Čuki • Danci • Ferenci • Filipi • Grubići • Jadruhi • Lašići • Markovići • Mastelići • Mekiši kod Vižinade • Nardući • Ohnići • Piškovica • Staniši • Trombal • Velići • Vižinada • Vranići kod Vižinade • Vranje Selo • Vrbani • Vrh Lašići • Žudetići
Vrsar	24,00 km²	1.923	Begi • Bralići • Delići • Flengi • Gradina • Kloštar • Kontešići • Marasi • Vrsar
Žminj	71,90 km²	3.360	Balići I • Benčići • Cere • Debeljuhi • Domijanići • Gradišće • Gržini • Jurići • Karlovići • Klimni • Krajcar Breg • Krculi • Kresini • Križanci • Krničari • Kršanci • Laginji • Matijaši • Modrušani • Mužini • Orbanići • Pamići • Pifari • Prkačini • Pucići • Rudani • Šivati • Tomišići • Vadediji • Vidulini • Zeci • Žagrići • Žminj

Buje

Buzet

Labin

Novigrad

PAZIN

Poreč

Pula

Rovinj

Umag

Vodnjan

Položaj gradskih (

) i općinskih sjedišta (

) na karti Istarske županije

Stanovništvo

Broj stanovnika po popisima^[1]
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
117.719	133.518	160.000	176.196	194.455	236.981	215.167	223.949	183.344	175.094	176.838	175.199	188.332	204.346	206.344	208.055	195.237

Geografija

Dužina obale iznosi 445 km, a sa ostrvima 539.9 km. Manji dio Istre pripada Primorsko-goranskoj županiji. Najzapadnija tačka je u Savudriji, dok je najjužnija tačka u blizini Premanture (Kamenjak).

Tlo

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito sa nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpa. Najviša tačka je Vojak na planini Učka 1,401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

Reljef

Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale poznate rijeke u Istri su Dragonja i Raša.

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi, te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i ostrva obiluju raznovrsnom Mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokriva trećinu teritorije.

Poznati prirodni rezervati, Nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj tački poluostrva, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

Klima

Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24 °C u augustu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u januaru. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10 °C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30 °C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26 °C u augustu, a najhadnije u martu (9-11 °C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0.37%.

Privreda

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (kreč, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su brodogradnja (ranih 1970ih brodogradilište Uljanik je gradilo najveće brodove na svijetu) i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina.

Turizam

Organizirani turizam u Istri potiče još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866.), članovi austrijske i mađarske kraljevske porodice počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom historijskom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, i Vrsar. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta Rabac i Opatija.

Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugoščava goste iz zapadne i središnje Evrope. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetioca u Hrvatskoj.

Kultura

Znamenitosti

Također pogledajte

Reference

^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Istarska županija

[autogenerated1-1] - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

[1]