Idi na sadržaj

Han-Pijesak

Koordinate: 44°04′57″N 18°57′11″E / 44.082362°N 18.952992°E / 44.082362; 18.952992
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmjene: 20 januar 2020 u 18:09; autor: WumpusBot (razgovor | doprinosi) (top: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG")
Han-Pijesak
Općina i naselje
Općina Han-Pijesak
Pogled na Han-Pijesak
Pogled na Han-Pijesak
Han-Pijesak nalazi se u Bosna i Hercegovina
Han-Pijesak
Han-Pijesak
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°04′57″N 18°57′11″E / 44.082362°N 18.952992°E / 44.082362; 18.952992
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaHan-Pijesak
Vlada
 • GradonačelnikGoran Ašonja[1] (SNSD)
Površina
 • Općina322,9 km2
Nadmorska visina800 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina3.844
 • Općina (gustoća)Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "," /km2
 • Naseljeno mjesto2.018
Vremenska zonaCET (UTC 1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC 2)
Poštanski broj71 360
Pozivni broj( 387) 57
Matični broj228095[2]
Matični broj općine20621
Veb-sajtOpćina Han-Pijesak
Datoteka:HAN PIJESAK.gif
Naseljena mjesta općine Han Pijesak, popis 1991.

Han-Pijesak je naseljeno mjesto i općina u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na razvođu rijeka Stupčanice i Žepe.

Historija

Na starom karavanskom putu od Sarajeva koji je vodio preko Romanije bilo je na svakih desetak kilometara po jedan han za odmor, konak i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Jedan od ovih hanova bio je i Han-Pijesak, oko koga se dosta kasnije formira istoimeno naselje.

Evlija Čelebija 1664. godine na putu od Sarajeva prema Zvorniku pominje na hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili veća naselja (Han-Pijesak, Han-Pogled, Han-Mačkovac, Han-Hanić). Ova naselja bila su najveća i najznačajnija. Područje Han-Pijeska se nalazio na raskrsnici puta koji ga je povezivao sa Srebrenicom i dolinom Drine, drugi kraj ove raskrsnice vodio je ka Vlasenici i Zvorniku, a treći je vodio prema Sokocu, i preko Romanije ka Sarajevu. Han-Pogled je imao strategijski značaj u vrijeme opće nesigurnosti putnika za vrijeme vladavine Osmanlija, izloženih napadima odmetnika. Od ovog hana se širi pogled preko Birča, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled.

Prema vjerovanju Han-Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora graditelja hana, da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi sa imenom ovog naselja nema. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i Vlasenice ukazala potreba za administrativnim središtem koje bi obuhvatalo sela kojima su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Dolaskom Austro-Ugarske izgrađena je i željeznička pruga prema Zavidovićima, a zatim i drum duž starog karavankog puta. Ovo je uvećalo značaj Han-Pijeska pa se postepeno oko nekadašnjeg hana počelo formirati i naselje radnika-drvosječa koje se prvi put pominje 1895. godine. Do Prvog Svjetskog rata ovdje takoreći nije ni bilo naselja sem hana i nekoliko šumskih baraka na raskrsnici puta Sarajevo-Zvornik. Po završetku rata Han-Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su do tada bila orjentisana ka okolnim naseljima gradskog tipa.

Geografija

Han-Pijesak je okružen visovima: Velikim Žepom 1537 m, Javornikom 1219 m, Studenom Gorom 1149 m i Trešnjevcem 1245 m. Ovakav geografski položaj uslovio je zdravu planinsku klimu. Sam Han-Pijesak je na nadmorskoj visini od 1180 m. Bujne četinarske i listopadne šume doprinijele su da ovo mjesto postane poznata klimatska i vazdušna banja, jer po količini ozona zauzima jedno od najznačajnih mjesta u Evropi.

Općina Han-Pijesak nalazi se na magistralnom putu koji ga povezuje sa centrima u Bosni i Hercegovini i šire. Han-Pijesak zauzima površinu od 320 km2. Ima 25 naselja i 6.346 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Trenutno je broj stanovnika nešto manji od navedenog, ali kada se završi proces povratka, koji je veoma intenziviran dostići će nivo utvrđen navedenim popisom. Općina Han-Pijesak spada u brdsko-planinska područja sa preko 1000 metara nadmorske visine. Sela su mala, rasuta između planina Javora, Devetaka i Žepa i vrlo su rijetko naseljena. Ova općina po veličini i broju stanovnika spada u male općine sa 19,8 stanovnika po jednom km2.

Preko ovog prostora kreću se i sudaraju polarne i suptropske vazdušne mase. Klimatske odlike uslovljene su kako velikom nadmorskom visinom tako i geografskom širinom i kontinentalnošću. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom -4,5 stepeni Celzijusa i februar -3,7 stepeni Celzijusa, a najtopliji mjesec je jul sa 15,7S. Srednja godišnja temperatura veoma je niska i iznosi 6,5 stepeni. Što se tiče padavina zimski mjeseci su siromašniji od ljetnih. Srednja godišnja količina padavina na području Han-Pijeska iznosi oko 1085-1433mm3/m2. Od ukupnog broja dana sa padavinama 30% otpada na sniježne padavine, a snijeg se zadržava preko 120 dana u godini. Broj vjetrovitih dana preovladava nad danima bez vjetra. Najzastupljeniji su sjeverac i južni vjetar. Najjači vjetrovi su u februaru i u aprilu, a vjetrovitost u velikoj mjeri umanjuje vlažnost vazduha. Srednja godišnja oblačnost je 5.9 desetina, najoblačniji mjesec je decembar sa 7.4 desetina. Gledano u cjelini klima je subplaninska , odlikuje se dugim i sniježnim zimama i kratkim ljetima i kratkim vegetacionim periodima. Karakteristično je da je jesen toplija od proljeća.

Geografski položaj

Geografski položaj općine Han-Pijesak
Olovo Vlasenica Milići
Sokolac Susjedne općine Milići
Sokolac Sokolac Rogatica Rogatica

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Han-Pijesak

Sastav stanovništva – općina Han-Pijesak
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba3 530 (100,0%)6 348 (100,0%)6 879 (100,0%)7 804 (100,0%)
Srbi3 068 (86,91%)3 674 (57,88%)3 927 (57,09%)4 790 (61,38%)
Bošnjaci431 (12,21%)2 543 (40,06%)12 666 (38,76%)12 921 (37,43%)1
Ostali24 (0,680%)56 (0,882%)18 (0,262%)11 (0,141%)
Hrvati7 (0,198%)7 (0,110%)9 (0,131%)16 (0,205%)
Jugoslaveni68 (1,071%)222 (3,227%)7 (0,090%)
Crnogorci24 (0,349%)28 (0,359%)
Albanci9 (0,131%)19 (0,243%)
Makedonci3 (0,044%)8 (0,103%)
Slovenci1 (0,015%)4 (0,051%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Han-Pijesak

Sastav stanovništva – naselje Han-Pijesak
2013.[7]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba2 018 (100,0%)2 117 (100,0%)1 695 (100,0%)1 487 (100,0%)
Srbi1 873 (88,47%)1 413 (83,36%)1 326 (89,17%)
Bošnjaci148 (6,991%)182 (4,838%)1108 (7,263%)1
Jugoslaveni55 (2,598%)160 (9,440%)3 (0,202%)
Ostali38 (1,795%)9 (0,531%)6 (0,403%)
Hrvati3 (0,142%)3 (0,177%)4 (0,269%)
Crnogorci17 (1,003%)19 (1,278%)
Albanci9 (0,531%)11 (0,740%)
Makedonci2 (0,118%)6 (0,403%)
Slovenci4 (0,269%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Han-Pijesak nalazi se sljedeći spomenik:

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ Rezultati izbora 2008
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 23. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Općina Han-Pijesak". nasbih.com. Pristupljeno 23. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 52/3)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Naselje Han-Pijesak". nasbih.com. Pristupljeno 23. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Han Pijesak)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]

Vanjski linkovi